O kandidaturi "Ostalih"
198

Sud BiH odbio žalbu Zlatana Begića na odluku CIK-a: Ne možemo svojim djelovanjem mijenjati ustav

S. Š. U.
CIK je pravilno postupio kada nije ovjerio kandidaturu Begića za (pot)predsjendika FBiH (Foto: D. S./Klix.ba)
CIK je pravilno postupio kada nije ovjerio kandidaturu Begića za (pot)predsjendika FBiH (Foto: D. S./Klix.ba)
Sud BiH u Apelacionom vijeću odlučio je o žalbi Zlatana Begića koja je podnesena protiv odluke Centralne izborne komisije BiH koja je odbila potvrditi njegovu kandidaturu za (pot)predsjednika FBiH.
CIK je odlukom od 2. februara 2023. godine odbio ovjeriti Zlatana Begića kao kandidata grupe delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH iz Kluba Ostalih, za izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH iz reda Ostalih.

Begić je izjavio žalbu ističući povrede postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i pogrešnu primjenu materijalnog prava te je predložio da Apelacioni odjel Suda BiH poništi rješenje i predmet ponovno vrati CIK-u na odlučivanje.

Zastupnik DF-a tražio je i da Sud BiH u meritumu odluči na način koji bi omogućio njegovu kandidaturu za izbor na funkciju predsjednika/potpredsjednika Federacije BiH iz reda Ostalih u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine te u skladu sa odredbama Evropske konvencije i njenih protokola relevantnih u ovome predmetu.

Begić je istakao kako je CIK zanemario činjenicu da je kandidovan građanin BiH koji po Ustavu BiH mora imati jednaka prava kao i svaki drugi građanin bez obzira na etničku i nacionalnu pripadnost.

Sud je žalbu Begića ocijenio neosnovanom te je istakao kako je CIK odlučio da odbije ovjeriti njegovu kandidaturu jer ga prema odredbama Izbornog zakona BiH nije predložilo 11 već tri kandidata i to iz reda Ostalih.

"Prijedlog kandidature Zlatana Begića je odbijen zato što je imao samo tri potpisa podrške grupe delegata iz Kluba Ostalih, što nije dovoljno bez obzira o kojim rokovima se radi, niti je u skladu sa odredbama Izbornog zakona BiH", dio je presude.

Sud BiH naročito je naglasio da nema ni ustavotvornu ni zakonodavnu nadležnost, pa ne može svojim djelovanjem zamijeniti institucije.

To se prvenstveno odnosi na Parlamentarnu skupštinu BiH koja ima nadležnost da u propisanoj proceduri mijenja Ustav ili zakone, odnosno da zamijeni institucije koje imaju obavezu preduzeti odgovarajuće mjere radi provođenja odluka Evropskog suda u pitanjima ostvarivanja aktivnog ili pasivnog biračkog prava.