BiH
49

Sudije i tužioci dobijaju naknade za odvojeni život, ishranu i smještaj, protive se smanjenju regresa

Piše: A. B.
Ustavni sud BiH (Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)
Ustavni sud BiH (Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)
Naredne sedmice na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ponovo će razmatrati zakonska rješenja visine naknade za sudije i tužioce u pravosudnim institucijama države. Predstavnici pravosuđa na nivou BiH kroz akte Vijeća ministara traže prava na određene naknade, a s druge strane negoduju zbog smanjenje regresa.

Prema prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH, Vijeće ministara je navelo da sudije i tužioci imaju pravo na neto naknadu za godišnji odmor.

Istim prijedlogom je propisano kako sudije i tužioci imaju pravo na troškove smještaja i naknadu za odvojeni život. Također, propisano je i da predsjednik suda i glavni tužilac imaju pravo na troškove smještaja u visini propisanoj podzakonskim aktom te da sudije i tužioci imaju pravo na naknadu za odvojeni život pod uvjetom i u visini utvrđenoj podzanskim aktom. U posljednjoj stavki prijedloga Vijeća ministara BiH navodi se da sudije i tužioci imaju pravo i na novčanu naknadu za ishranu u toku rada, kao i naknadu troškova prijevoza na posao i prijevoza s posla.

Stavka u prijedlogu Zakona s kojom se ne slažu sudije i tužioci je ona u kojoj se traži njihovo smanjenje regresa.

S ovim navodima slaže se i Ustavni sud Bosne i Hercegovine koji je donio Odluku kojom se utvrđuje da Zakon o plaćama i drugim naknadama nije u skladu s člankom I/2 Ustava BiH, jer ne sadrži odredbe glede naknade troškova za ishranu tokom rada, naknadu troškova prijevoza na posao i prijevoza s posla i naknadu za odvojeni život.

Ministar pravde BiH Josip Grubeša za Klix.ba je kazao da Ustavni sud u odlukama navodi da suci i tužioci te određene kategorije stručnog osoblja u bh. pravosudnim institucijama nemaju iste naknade kao državni službenici, namještenici i ostali zaposleni u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti.

"Isto je konstatirao i Ured za reviziju institucija BiH da pitanje naknada u institucijama BiH nije jedinstveno regulirano za zaposlene u zakonodavnoj, sudskoj i izvršnoj vlasti, te da to smatra neprimjerenim i diskriminirajućim postupanjem s obzirom na to da je riječ o naknadama iz radnog odnosa koje nisu sastavni dio plate uposlenih, te bi u tom smislu trebale biti izjednačene za sve zaposlenike u institucijama BiH", kazao je Grubeša.

Prema riječima ministra, ukazano je i da je propisom koji je trenutno na snazi ostavljena mogućnost da Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV), Sud BiH i Tužilaštvo BiH utvrđuje "kategoriju stručnog osoblja" i utvrđuje koliku platu i u kom rasponu mogu imati pojedine kategorije koje su u radnom odnosu u konkretnoj instituciji.

"Zaključeno je da ovakva odredba dovodi do proizvoljnosti i neujednačenosti naknade za rad po principu 'za isti rad ista naknada', te je novim prijedlogom zakona cijeneći da je dosadašnji način kategoriranja stručnog osoblja bio neujednačen, jer je svaka institucija utvrđivala kategoriju stručnog osoblja, predloženo da VSTV donese jedinstvenu metodologiju i da se na temelju nje utvrđuju kategorije stručnog osoblja iz ovog članka za svako pojedinačno radno mjesto u pravosudnim institucijama", smatra Grubeša.

Na posljednjoj sjednici Komisija za finansije i budžet Doma naroda nije prihvatila navedene principe Prijedloga zakona i to sa dva glasa "za", dva "protiv" i jednim "suzdržanim".

Kada je u pitanju regres, sudije i tužioci na nivou BiH trenutno primaju, zavisno od položaja, između 1.800 do 2.500 KM, odnosno 50 posto od plate. Međutim, na inicijativu Ministarstva finansija i trezora ubuduće ova naknada iznosit će 300 KM.

Zastupnik u Domu naroda Parlamenta BiH Sifet Podžić smatra kako sudije i tužioci iz oba zakona žele uzeti samo najbolje, odnosno kako je pojasnio samo ono što njima odgovara.

"Na komisiji za finansije i budžet Doma naroda već treći raspravljamo o tom pitanju i ne možemo se usaglasiti s obzirom na to da je Ministarstvo pravde BiH u svojoj preambuli akta navelo da izvršava odluke Ustavnog suda BiH, tako da je na sceni sukob dva zakona. Zakon koji je nametnuo visoki predstavnik Paddy Ashdown i zakon o radu u državnim institucijama BiH. Vrlo je nekorektno i od sudija i tužilaca koji koriste pogodnosti iz jednog i drugog zakona", smatra Podžić.

Prema njegovim riječima, zastupnici u Domu naroda ne mogu se dogovoriti upravo zbog nejednakih navoda u Prijedlogu Vijeća ministara, koji propisuju i beneficije i nepogodnosti za sudije i tužioce.

"Na sjednicama konstantno raspravljamo kako usaglasiti sve odluke i odredbe u jedan zakon. Vrlo je nekorektno od sudija i tužilaca jer bi oni od jednog zakona uzeli uvođenje toplog obroka, naknada za odvojeni život i prijevoz, a od drugog da im se ne smanji regres", pojasnio je zastupnik Podžić i dodao kako je Komisija za finansije i budžet prošle godine dogovorila da ne neće dozvoliti nikakve parcijalne odluke niti povećanja naknada bilo kome.

Kako je navedeno iz Ministarstva pravde BiH, u slučaju usvajanja izmjena Zakona, naknada za prehranu za vrijeme rada bi na dnevnoj osnovi iznosila 6 KM za radne dane, a ostale naknade bi iznosile kao i za druge zaposlene u institucijama koji na isto imaju pravo, odnosno naknade za odvojeni život u iznosu od 300 KM, troškovi za smještaj prilikom odvojenog života u iznosu od 400 KM, i slično.