Svakih nekoliko mjeseci političari u BiH izazivaju krize i skreću pažnju sa stvarnih problema
U prosjeku svaka dva ili tri mjeseca političari se fokusiraju na pitanja isključivo političke prirode, što dodatno usporava napredak zemlje koja bar deklarativno teži tome da jednog dana postane punopravna članica Evropske unije.
Brojni politički analitičari već su upozoravali da se izazivanjem stanja haosa skreće pažnja građana BiH sa stvarnih problema, s obzirom na to da građani ne preživljavaju od politike već od rada, a tržište rada i visok stepen nezaposlenosti definitivno su teme o kojim domaći političari ne vole da se priča.
Uprkos dizanju tenzija i stalnim prijetnjama miru stanje u BiH ništa se nije promijenilo.
Šestomjesečna kriza zbog mehanizma koordinacije
Vijeće ministara BiH u tajnosti je 9. januara usvojilo mehanizam koordinacije koji je bio jedan od preduvijeta da bh. aplikacija za članstvo u EU bude kredibilna. Tajno usvojeni mehanizam koordinacije našao se na žestokom udaru kritika prvo SNSD-a, a nakon toga i HDZ-a, zbog čega se moralo ići na dodatno usaglašavanje.
Tako su se 31. jula u motelu Barka u Istočnom Sarajevu sastale delegacije SDA i SNSD-a, gdje su dogovorene izmjene i dopune odluke o mehanizmu koordinacije, kao i Pismo namjere MMF-u. Sastanak predsjednika SDA i SNSD-a Bakira Izetbegovića i Milorada Dodika kritikovao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović koji im je poručio da mu ne pada na pamet da državne sastanke održava po kafanama i hotelima te da je neprihvatljivo što predstavnici dva naroda usaglašavaju mehanizam koordinacije bez prisustva predstavnika trećeg naroda, odnosno Hrvata.
Koordinacioni mehanizam poslije je usaglašen i s HDZ-om, a građani će u 2017. godini imati priliku vidjeti da li on uopće funkcioniše u praksi. U jeku priča o mehanizmu koordinacije građanima BiH plasirana je i priča da se na taj način radi na stvaranju trećeg entiteta.
Politička kriza zbog objave rezultata popisa stanovništva BiH
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine 30. juna 2016. godine objavila je konačne rezultate popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini, provedenog 2013. godine.
Prema tim podacima, u našoj zemlji živi 3.531.159 stalnih stanovnika. Od ukupnog broja stanovnika 50,4 posto čine žene, a 49,06 muškarci. Omjer muške i ženske populacije je skoro identičan. U entitetu Federacija BiH živi 2.219.220 osoba, što je 62,85 posto od ukupnog stanovništva, a u RS-u 1.228.423, što je 34,79 posto stanovništva. U Brčko Distriktu živi 83.516, što je 2,37 posto ukupnog stanovništva.
Rezultati popisa stanovništva postali su predmet politizacije u BiH uprkos činjenici da je riječ o isključivo statističkim podacima. Tako su vlasti iz entiteta RS poručile kako ne priznaju objavljene rezultate popisa stanovništva iako su oni međunarodno priznati.
Političari iz entiteta RS već su najavili da će pitanja koja se odnose na broj stanovnika u Upitniku Evropske komisije koji je dostavljen BiH predstavljati problem prilikom odgovaranja.
Referendum u Republici Srpskoj
U entitetu Republika Srpska je 25. septembra prošle godine održan neustavni referendum o Danu RS-a. Vlada RS-a za referendum je izdvojila nešto više od dva miliona KM, uprkos tome što je sredstva mogla preusmjeriti u poboljšanje teškog socioekonomskog stanja stanovnika manjeg bh. entiteta. Dan poslije, 26. septembra, Tužilaštvo BiH uputilo je predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku poziv za saslušanje u svojstvu osumnjičenog u predmetu u vezi s referendumom.
O referendumu je aktivno u BiH raspravljano mjesecima, a Tužilaštvo BiH još uvijek sprovodi istragu u ovom slučaju. Predsjednik RS-a najavio je i nove referendume, ističući da je to legitiman način na koji se provjerava volja naroda. Brojni analitičari mjesecima su upozoravali čak i na mogućnost izbijanja oružanog sukoba zbog referenduma.
Zakon o igrama na sreću u FBiH i lokalni izbori
Političku krizu u entitetu Federacija BiH uzrokovali su oprečni stavovi zastupnika SDA i HDZ-a o Zakonu o igrama na sreću. Ubrzo nakon toga uslijedilo je otkazivanje sjednica Parlamenta FBiH. Blokade su nastavljene i za vrijeme predizborne kampanje za lokalne izbore u BiH.
Parlament Federacije BiH u tom periodu nije radio više od tri mjeseca zbog čega su znatno usporeni reformski procesi u FBiH. Sjednica Zastupničkog doma Parlamenta FBiH održana je tek kada se javila potreba da ovaj organ Vladi FBiH odobri podizanje kredita koji je vlastima bio prijeko potreban za isplatu plaća državnim funkcionerima i službenicima.
Postrojavanje pripadnika Oružanih snaga BiH u Banjoj Luci
Učešće Oružanih snaga BiH na obilježavanju neustavnog Dana RS-a izazvalo je političke turbulencije u BiH nakon što je na zahtjev predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Mladena Ivanića Treći pješadijski puk Oružanih snaga BiH postrojen na Trgu Krajine u Banjoj Luci, gdje se održavala ceremonija proslave Dana RS-a.
Ministarstvo odbrane BiH nakon toga je odlučilo da istraži da li je došlo do narušavanja ili zloupotrebe pojedinaca ili institucija kada je riječ o implementaciji Zakona o odbrani i službi u Oružanim snagama, ali i svim važećim podzakonskim aktima nastalim iz ta dva zakona koji se tiču angažovanja OSBiH u povodu obilježavanja 9. januara. Članovima Predsjedništva BiH dostavljena je analiza o učešću Oružanih snaga BiH na obilježavanju neustavnog Dana entiteta Republika Srpska, a još uvijek nije poznat njen sadržaj.
Odluku o angažovanju Počasne jedinice Oružanih snaga BiH potpisao je zamjenik ministrice odbrane BiH Sead Jusić (SBB) zbog čega je predsjednik SBB-a zatražio od predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića da pokrene postupak za njegovu smjenu, što se nikada nije desilo.
