Proljetna sezona
7

Sve češći požari u minskim poljima, najteže stanje u Livanjskom kantonu

Piše: M. A.
Foto: F. K./Klix.ba
Foto: F. K./Klix.ba
Iako je još uvijek kalendarski zima, u posljednjih nekoliko dana u pojedinim dijelovima BiH živa u termometrima prelazi 20 stepeni celzija. Zbog dolaska sve toplijih dana očekuje se da građani naše zemlje intenziviraju svoje proljetne aktivnosti koje često uključuju paljenje korova i trave, što nerijetko dovodi do pojave požara.

Direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak kazao je za Klix.ba kako bilo kakve proljetne aktivnosti koje uključuju paljenje ne bi trebalo obavljati bez prisustva vatrogasaca, a posebno ističe da većina požara koji se javljaju u ovo doba godine nastaju namjernim djelovanjem.

"Gotovo svi požari koji se javljaju u ovo vrijeme nastaju paljenjem korova, trave i drugih ostataka od zime, a mi apelujemo da se to ne radi bez prisustva vatrogasaca, jer takvo stanje može biti poprilično opasno, kako za osobu koja pali tako i za njenu okolinu. Mi smo prije nekoliko godina imali i jedan smrtni slučaj u ovo doba godine nakon što je jedan čovjek izgubio kontrolu na požarom u Olovu, koji je, nažalost, sam prouzrokovao", naveo je Solak.

On govori i to da su pripadnici civilne zaštite i vatrogasci gotovo uvijek prvi na terenu bez obzira na to o kojoj vrsti intervencije se radi te apeluje na sve nivoe vlasti u BiH da imaju razumijevanja prema ovoj populaciji i da povedu računa o stvarnim potrebama za ovim kadrom u lokalnim zajednicama.

"Kada govorimo o opremi, situacija je iz godine u godinu sve bolja. Međutim, vrlo je teško utjecati na procjene ugroženosti određenog područja koje direktno diktiraju koliko će vatrogasaca i opreme biti potrebno za određenu regiju, tako da nam ponekad i to predstavlja problem. Važno je istaći da te procjene proizilaze direktno iz odluka općinskih vijeća pa je posebno problematično u Mostaru s obzirom na to da ovaj grad skoro da i nema formiranu vlast. Prema odluci iz 2003. godine, u Mostaru je predviđeno da bude 60 vatrogasaca, a prema svim parametrima treba najmanje 150 ljudi. To dovoljno govori i o stanju s kadrom", dodao je on.

Solak kaže da većina požara nastaje u teško dostupnim područjima, a sve češće dolazi i do požara u miniranim zonama. On govori da su se ogromni požari u najvećem broju slučajeva proširili upravo iz minskih polja te ističe da ljudi smatraju kako će ovakvim i sličnim potezima deminirati regiju, što je, prema njegovim riječima, pogrešno i vrlo opasno mišljenje.

"Na Dinari u Livanjskom kantonu trenutno je najkritičnija situacija s požarima. Zapravo, sa sigurnošću se može reći da je rizično područje duž čitave naše granice s Hrvatskom, jer u tom području postoji dosta mina. Zbog nepristupačnosti terena mi vrlo teško manevrišemo u tim situacijama. Osim uže teritorije Livna, kritično je i u Glamoču, Bosanskom Grahovu, Drvaru, u pojasu oko Čapljine, Trebinja, Stoca, pa onda i u Ravnom. Kada je riječ o Bosni, moram vam kazati da u kontinentalnom dijelu imamo i po stotinu požara dnevno, što je zaista nevjerovatna statistika" zaključio je Fahrudin Solak, direktor FUCZ-a.

S obzirom na to da je nedavno na brdu Mojmilo iznad Sarajeva također došlo do pojave požara koji je uspješno saniran, šef za zaštitu od požara Kantonalne uprave civilne zaštite Omer Šetić nam je rekao da najveći broj požara u Kantonu Sarajevo nastaje u perifernim dijelovima, ali dodao je to da se oni vrlo brzo i ugase.

"Ukoliko ćemo konkretno govoriti o općinama, požari se mogu pojaviti i u gradskim zonama, ali dosta rijetko. Tako da se požari samo sporadično javljaju u općinama poput Centra, Starog Grada, Novog Grada i Novog Sarajeva, dok je situacija kritičnija u Vogošći, Ilijašu, Hadžićima i Trnovu zbog većeg prisustva vegetacije. Međutim, vatrogasci i pripadnici civilne zaštite iz godine u godinu ulažu sve veće napore kako bi ovakve slučajeve što brže i što uspješnije sanirali", rekao je Šetić.