Sve je počelo od jednog kamena: 20 godina od otvorenja Memorijalnog centra u Potočarima

Iako su tadašnje vlasti bh. entiteta Republika Srpska opstruirale izgradnju Memorijalnog centra, te se kao alternativa spominjao Kladanj kao mjesto ukopa za žrtve genocida, odlukom Visokog predstavnika u BiH Wolfganga Petritscha od 25. oktobra 2000. godine, određena je trajna zemljišna lokacija za izgradnju mezarja i spomen obilježje za stradale u srebreničkom genocidu.

Za ovu lokaciju izabrani su Potočari, lokacija gdje je bila baza UN-ovih snaga, kod Srebrenice. Drugom odlukom istog visokog predstavnika za BiH od 10. maja 2001. godine određeno je osnivanje Fondacija "Srebrenica – Potočari", Spomen obilježje i mezarje.

U neposrednoj blizini mezarja nalazila se bivša tvornica akumulatora sa halama u kojima su bili smješteni vojnici iz holandskog bataljona. Kako su u ovim prostorijama počinjeni brojni zločini i ubistva zarobljenika, odlukom Paddyja Ashdowna od 25. marta 2003. godine određeno je da i ova lokacija sa objektima uđe u sastav memorijalnog centra

Bivši američki predsjednik Bill Clinton je septembra 2003. godine i zvanično otvorio memorijalni centar žrtava genocida. Prethodno, u martu iste godine, izvršen je ukop prvih 600 identificiranih žrtava genocida.

Godine 2007. donesen je Zakon o Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari, spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine.