"Ovo je inicijalni sastanak za reformu srednjeg obrazovanja, a već ranije smo imali neke vezane za Zakon o srednjem stručnom obrazovanju i tzv. dualnom obrazovanju od naredne godine. Cilj današnjeg sastanka je donošenje zaključaka kako planirati aktivnosti te kakav je utjecaj srednjeg stručnog i dualnog obrazovanja na svaku od naših škola. Cilj nam je da školujemo djecu za privredu, a ne za biro", kazao je u uvodu Rašid Hadžović, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK.
Premijer Vlade HNK Nevenko Herceg kazao je kako su već ranije urađene reforme osnovnog i visokog obrazovanja te da predstoji da se uradi reforma srednjeg obrazovanja, s naglaskom na reformu srednjeg stručnog obrazovanja.
"Ova vlada od početka radi na stvaranju jednakih šansi za obrazovanje svima, ali i usklađivanju nastavnih programa, da se naša djeca ne obrazuju za biro ili za Njemačku, već da se obrazuju za našu privredu, a najviše smo izdvojili za poboljšanje uslova u obrazovnim institucijama. Više od 40 posto budžeta ide za obrazovanje", kazao je premijer Herceg.
Herceg je još istakao da ne želi da srednjoškolsko obrazovanje bude ostrvo za sebe, iz godine u godinu je sve manje djece, a nekako se povećava broj prosvjetnih radnika, što stvara ozbiljan nesklad i poteškoće koje su se ove godine posebno javile u Mostaru.
Ankica Čović, direktorica mostarske Gimnazije i predstavnica aktiva srednjih škola, gdje se nastava odvija na hrvatskom jeziku, podržala je napore vlade i želje da se u uslovima smanjenja broja djece omogući roditeljima i djeci da upišu škole koje oni žele, da se sačuvaju škole i radna mjesta.
"Naš je cilj zadovoljan učenik, zadovoljan prosvjetni radnik, da naši učenici ostaju sa svojim porodicama u Bosni i Hercegovini, da ne dolazimo u situaciju kao ove godine da se iz osnovnih škola u kojim se nastava odvija prema planu i programu na hrvatskom jeziku u srednje škole upisuje 247 učenika, što je, priznat ćete, porazno", kazala je Čović.
Alija Muhibić, direktor Medicinske škole i predsjednik Udruženja direktora srednjih škola u kojim se nastava odvija prema planu i programu na bosanskom jeziku, iskazao je zadovoljstvo današnjim sastankom i iniciranom izradom strategije razvoja srednjoškolskog obrazovanja.
Manji broj djece koja izlaze iz osnovnih škola ove godine uzrokovan je i prelaskom sa osmogodišnjeg na devetogodišnji sistem, objasnio je kasnije ministar Hadžović. Tek kad prođe i treći upisni rok, bit će poznat i konačan broj upisanih, kao i broj nastavnika koji će ostati bez norme.
Panika u Kijevu: Prvi put od ruske invazije ukrajinski parlament otkazao sjednicu
