Na put po "krovovima" svijeta koji je trajao više od devet godina krenuo je od Akonkagve (6.962 metara - Južna Amerika) i Kilimandžara (5.895 metara - Afrika), te na skijama od Elbrusa (5.642 metara - Evropa) i Denalija (6.194 metara - Sjeverna Amerika) do Mt. Everesta (8.850 metara - Azija) najvišeg vrha svijeta.
No, kaže da krov svijeta nije bio kruna uzbuđenja tog poduhvata.
Slijedio je uspon na Piramidu Karstens (4.884 metara - Australazija) u srcu džungle Papue naseljene poludivljim plemenima s posjetom mjestima za koja mnogi od nas nisu ni čuli da postoje.
Promotor monografije Muhamed Gafić kazao je da je "Svih sedam najviših vrhova kontinenata" svojevrstan udžbenik za planinare i alpiniste, ali da se može čitati i kao putopis.
Kaže da je autor detaljno opisao sve ono kroz šta je prolazio. Između ostalog pisao je o kulturama naroda i područjima kroz koje je prolazio što može biti zanimljivo i ljudima koji nisu planinari.
"Otkrivena je tajna uspjeha jednog čovjeka", naglasio je Gafić.
Logić je 1974. godine bio polaznik sarajevske škole alpinizma, a 1976. je stekao zvanje registrovanog alpiniste. Dobitnik je Zlatne značke Planinarskog saveza BiH i specijalnog priznanja Sportskog saveza BiH.
Svoj put iz srca Bosne i planine Perun na koju je izašao kao šestogodišnje dijete opisao je u knjizi "Od Peruna do Everesta" koju je objavio prije dvije godine.
