Svjetski dan plućne hipertenzije: Pacijenti ni danas nemaju ista prava u kantonima i državi
Obilježavajući ovaj važan dan, udruženja oboljelih u čitavom svijetu organizovaće sportske aktivnosti u saradnji sa sportskim klubovima, kako bi ukazali na svoje svakodnevne poteškoće. Na taj način zdravi izražavaju svoju podršku oboljelima od ove rijetke, teške i neizlječive bolesti.
Na koji način će ovaj dan biti obilježen u Bosni i Hercegovini, objasnila je Vera Hodžić, predsjednica skupštine Udruženja građana oboljelih od plućne hipertenzije "DAH" u Bosni i Hercegovini.
"Osnovni cilj obilježavanja Svjetskog dana plućne hipertenzije je podizanje svijesti o ovoj bolesti o kojoj se vrlo malo zna. Udruženje 'DAH' će i ove godine nizom aktivnosti ukazati na položaj oboljelih u našoj zemlji u saradnji sa nekoliko pojedinaca, sportskih klubova, organizacija i udruženja. Pozivamo sve da nam se pridruže i pomognu da podignemo svijest o ovoj razarajućoj bolesti koja napada krvne sudove pluća i srce", istakla je Vera Hodžić.
Osim o ovim aktivnostima, Hodžić je iskoristila priliku da još jednom istakne veoma tešku situaciju kada je u pitanju položaj oboljelih od ove bolesti u BiH u odnosu na ostale pacijente Evrope i svijeta.
"Osim što je bolest teška, rijetka i neizlječiva, oboljeli u BiH susreću se sa još jednim velikim problemom koji je pacijentima u svijetu neshvatljiv. Naime, izuzetno skupa terapija nije dostupna svim pacijentima u našoj zemlji. Lijekovi za održavanje bolesti pod kontrolom su dostupni pacijentima u Republici Srpskoj i kantonima Sarajevo, Tuzla, SBK o državnom trošku, dok ostali pacijenti ili imaju samo 50 posto refundacije ili moraju kupovati lijek u punom iznosu koji u mjesečnim potrebama minimalno košta preko 500 KM. Naše Udruženje je do sada na sve načine pokušalo uticati na nadležne kako bi promijenilo situaciju, međutim, osim riječi razumijevanja, saosjećanja i obećanja nismo dobili ništa drugo", ističe Hodžić.
Naša sagovornica je postavila i nekoliko pitanja, a koja se tiču zdravstvene njege oboljelih od ove bolesti u Bosni i Hercegovini te ptia kako je moguće da u jednoj državi pacijenti oboljeli od iste bolesti nemaju isto pravo na liječenje te da li je moguće da teritorijalna razdijeljenost naše države ustvari razlog ovakve situacije koja ih dovodi do diskriminirajućeg položaja.
"Neshvatljivo, nedopustivo, necivilizacijski! Zbog svega navedenog naš prvi zadatak je izjednačiti prava oboljelih od plućne hipertenzije u Bosni i Hercegovini", ističe Vera Hodžić.
Plućna hipertenzija je bolest krvnih sudova pluća, te zbog manjka kisika u tijelu dolazi do popuštanja desne strane srca. Od nje mogu oboljeti svi, u bilo kojoj životnoj dobi. Plućna hipertenzija može biti posljedica nepoznatnog ili poznatog uzroka, odnosno dijeli se na primarnu i sekundarnu.
Osnovni simptomi koji ukazuju na plućnu hipertenziju su otežano disanje, opšti umor i osjećaj bolesnika da ne može udahnuti dovoljno zraka, te veliki napor prilikom bilo kakve fizičke aktivnosti.
