Predsjednik BZK Preporod Senadin Lavić istaknuo je na press-konferenciji u Sarajevu da se radi o iznimno značajnom pitanju koje uključuje, demografske, historijske, kulturne, razvojne i političke aspekte, te da broj stanovnika jedne zemlje određuje brojne za državu i društvo relevantne procese.
Pojasnio je da se, nakon što je popis urađen u skladu sa standardima i preporukama Internacionalne monitoring misije (IMO-tim) i Zakonom o popisu, otvara pitanje (ne)rezidentnog stanovništva, te da entitetski Zavod za statistiku iz Banje Luke insistira na uvođenju pitanja/odgovora 40 iz P1 obrasca (koje govori o mjestu rada/ školovanja), iako su kriteriji u tom pogledu jasno definirani odgovorima na pitanja od 1. do 7. u Popisnici P1.
U vezi s tim, Lavić postavlja pitanje zašto se ono što je utvrđeno kao kriterij u zakonu za definiranje stalnog stanovništva ponovno pokušava uvesti u ravan "pogađanja, odnosno sumnjivih dogovora", naglašavajući neopohodnost poštivanja zakona i pravila na temelju kojeg je popis proveden.
Na nužnost poštivanja zakona i utvrđenih međunarodnih standarda ukazao je i profesor statistike i demografije dr. Hasan Zolić, podsjećajući da se u Zakonu o popisu stanovništva nigdje ne spominje pitanje 40. iz popisnice te da ga ne treba uzimati u obzir kod utvrđivanja (ne)rezidentnog stanovništva.
"Međutim, Republika Srpska to ne prihvata i danas egzistira pet varijanti što se tiče broja (ne)rezidentnog stanovništva", kazao je Zolić, navodeći da bi se, prema jednoj od varijanti, a uvođenjem novih varijabli, ukupan broj stanovnika BiH trebalo da umanji za oko 437.000.
Koordinator Koalicije "Bitno je biti Bošnjak" i predsjednik Bošnjačkog pokreta za ravnopravnost naroda Sejfudin Tokić ocijenio je navjerovatnom i apsurdnom činjenicu "da ponovo imamo proces u kome se u Agenciji za statistiku govori terminima - da se približavamo zakonskim rješenjima, odnosno da se u okviru Agencije, IMO-tima i političkih stranaka vrše pregovori o broju stanovnika".
Dodao je da je politika pregovaranja o nespornim stvarima proizvod velikodržavnih projekata usmjerenih protiv BiH, te da se radi o pojavi prisutnoj posljednjih decenija u BiH i u tom kontekstu naveo je da takav trend prate spekulacije o nazivu maternjeg jezika, bošnjačkom identitetu, državi BiH i njenim institucijama.
Tokić, nadalje, tvrdi, "da se trenutno pregovara o tome koliko su Bošnjaci spremni odustati od broja koji je popisan na Popisu stanovništva 2013", navodeći da je udio Bošnjaka u ukupnoj strukturi stanovništva BiH viši od 53 posto, te da je popisano oko 60 posto stanovnika koji govore bosanskim jezikom.