"Travnički slučaj" ponovo dokazao nedostatke izbornog zakonodavstva BiH
U susjednoj Hrvatskoj postoje opcije za moguće rješenje ovog problema
Kada je riječ o takvim okolnostima, Izborni zakon BiH je tu situaciju predvidio samo za kandidatske liste u članu 4.21. Tu je navedeno da nakon ovjere kandidatskih listi pa do početka štampanja glasačkih listića politička stranka, koalicija i lista nezavisnih kandidata ima pravo zamijeniti kandidata na listi samo u slučaju njegove smrti ili ako su u tom vremenu nastupili neki drugi razlozi.
Poređenja radi, ni u susjednoj Hrvatskoj zakonom nije predviđeno kako da se postupi u slučaju da kandidat za načelnika ili gradonačelnika umre na dan izbora.
Međutim, hrvatski izborni zakon je ipak u članu 31. problematizirao na koji način postupiti ako se desi smrtni slučaj navedenih kandidata. Shodno tome, navedeno je da, ukoliko kandidat za načelnika ili gradonačelnika premine do 10 dana pred izbore, stranka ili lista koja ga je kandidovala može predložiti novog kandidata bez prikupljanja potpisa i to u roku od 10 dana.
S druge strane, ako kandidat premine u roku kraćem od 10 dana, onda u zakonu stoji da se ti izbori odgađaju na dvije sedmice.
Međutim, postoji i član 98 istog izbornog zakona u Hrvatskoj koji govori da će se izbori u potpunosti ponoviti ako se desi da kandidat za načelnika ili gradonačelnika umre u vremenu između dva kruga glasanja, pa postoji mogućnost da bi se na osnovu te analogije moglo postupiti i u slučaju smrti na dan izbora.
Po logici bi trebao biti izabran drugi kandidat po broju glasova, ali CIK će odlučiti
O navedenoj problematici razgovarali smo s Vehidom Šehićem iz koalicije "Pod lupom" koji nam je potvrdio da Izborni zakon BiH ima manjkavosti u tom smislu.
"Kada su u pitanju kandidatske liste političkih subjekata, to je jasnije, međutim, ovakve situacije nisu predviđene, kao ni naprimjer situacija kako da se postupi ukoliko dva kandidata za funkcije koje se direktno biraju imaju isti broj glasova. To može biti mogućnost žrijebanja i tu situaciju treba predvidjeti u Izbornom zakonu. O nepredviđenom i nesretnom događaju u Travniku, gdje je preminuo kandidat za gradonačelnika na dan izbora, odlučit će CIK, s tim da će biti ostavljena mogućnost žalbe Sudu BiH", kazao je Šehić.
Naš sagovornik je dalje naveo da je na osnovu trenutne situacije pokušao praviti određene analogije o rješenju ovog problema, koje ne moraju biti nužno ispravne niti usvojene.
"Kada su prekinuti izbori u Stocu zbog narušavanja javnog reda i mira, izbori su se ponovili i tada je CIK, opet u skladu s Izbornim zakonom, skinuo s liste kandidata za načelnika iz SDA i još neke od kandidata s liste. Na ponovljenim izborima po tadašnjem stavu CIK-a, SDA nije mogla predložiti drugog kandidata za načelničku poziciju. Međutim, u ovakvoj nepredviđenoj situaciji koja je posebno osjetljiva jer se radi o smrti, potrebno je sačekati odluku CIK-a. Po nekoj logici, za načelnika bi trebao biti izabran drugi kandidat po broju glasova, ali kako Izborni zakon nije precizan, u ovoj situaciji treba sačekati odluku nadležne komisije", dodao je.
Šehić dodaje da bi sigurno bilo mnogo lakše riješiti ovu situaciju da je to Izborni zakon predvidio te shodno tome to ne bi predstavljalo problem. Međutim, kako je istakao, dodatno je otežala i ta situacija da je preminuli kandidat za gradonačelnika u Travniku dobio i najviše glasova.
"To ne mora biti apsurdna situacija, a s druge strane, sigurno se znalo za njegovu smrt, tako da se neznanju ne može pripisivati razlog glasanja. Međutim, postoji mogućnost da su mu građani i nakon tog tragičnog događaja posthumno dali podršku. Zbog svega navedenog, ja sam za to da se trenutni Izborni zakon BiH izmijeni u ovom smislu kako bi se olakšalo daljnje djelovanje u slučaju ovako nepredviđenih situacija", naveo je Šehić.
Svaki zakon je dobar u teoriji, praksa pokaže nedostatke
Kazao je da svaki zakon treba biti jasan i da se nedostaci zakonodavnog dokumenta primijete tek onda kada se desi određena situacija koju je potrebno riješiti.
"Kada se procjenjuje da li je neki zakon dobar ili nije, to je vidljivo tek u njegovoj primjeni ili praksi, svaki je dobar kada se tek donosi. Zbog toga postoji mogućnost da se svaki od njih izmijeni i dopuni, jer su mnogi zakoni nedorečeni, što često bude razlog za zloupotrebe. Kada je riječ o ponavljanju izbora, ne vidim razlog da se u ovom slučaju to radi, jer CIK tu odluku donosi zbog drugih razloga, a ne smrti kandidata. Ne znam kako ponoviti izbore jer to mora biti doneseno u skladu s Izbornim zakonom u kojem je navedeno u kojem slučaju se oni mogu ponoviti, a to je onda kada se dese nepravilnosti koje utječu na izborni rezultat", poručio je na kraju razgovora Šehić.
Stranka demokratske akcije (SDA) čiji je kandidat preminuo tražila je da se ponove izbori, dok Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH), čiji je kandidat na drugom mjestu, traži da se pobjednikom proglasi on, međutim, CIK će dati konačnu odluku.
Ovako izgledaju protesti u Beogradu iz zraka: U centru grada okupilo se na hiljade građana
