Tri vlade odbijale odobriti krčenje šume na Bjelašnici, a aktuelni ministar sve prihvatio bez rasprave
O tome su ukazivali iz Eko-akcije, a komentarisao je i bivši kantonalni ministar Almir Bečarević koji za Klix.ba kaže da je aktuelni ministar Bojan Bošnjak dao pozitivnu ocjenu na strategiju iako su čak prethodna tri ministra odbijala dati pozitivno mišljenje jer su smatrali da ta strategija nije dobra.
"Strategiju je potpisao aktuelni ministar Bojan Bošnjak. Ja nisam htio da to potpišem jer smatram da je to potpuno pogrešan akt. Naručilac tog akta je nenadležni organ. Po uredbi, to je mogao samo Zavod za prostorno planiranje i on je jedini nadležan. Ovdje je potpuno jedan pogrešan korak napravljen. Urađeno je sve pod okriljem Općine Trnovo. Od toga da je raspisan tender do toga da je izabran izvršilac, neka firma iz Banje Luke", kaže Bečarević.
Navodi, potom, da je zbog ovog slučaja bio u SIPA-i gdje je dao izjavu.
"Ono što nije ispoštovano, a šta sam i u SIPA-i daje saglasnost na tu procjenu, a ovdje je samo ministar dao saglasnost i niko drugi", dodaje on.
Prethodni ministri odbacili ovu strategiju
Također, dodaje kako ni prethodni resorni ministri, Enver Hadžiahmetović i Faruk Kapidžić, nisu htjeli dati pozitivno mišljenje na ovu strategiju i ističe kako je on sam htio dati negativno mišljenje, ali je u tome spriječen.
"Strategija je služila da popegla puno stvari koje su urađene, koje se rade i koje će biti urađene. Kada sam davao izjavu u SIPA-i rekao sam:'Gore se krči šuma, sve na bazi strategije. SIPA je izuzela dokumentaciju iz ministarstva prostornog uređenja. Tražena su imena svih onih koji su umiješani u ovu strategiju i po toj listi pozivaju na razgovor", kazao nam je Bečarević.
Radi se o tome da će realizacije strategije dovesti ireverzibilne degradacije okoliša. U Mišljenju 04-19-773/20 od 05.01.2021. navode, da je predmetno područje identificirano kao dio Natura 2000 područja Bjelašnica-Igman Visočica-Treskavica unutar kojeg su utvrđene strogo zaštićene vrste sa svojim staništima i vrste sa Crvene liste Federacije BiH te ukazuje na činjenicu da je zakonskom legislativom Federacije BiH iz oblasti zaštite prirode zabranjeno poduzimanje aktivnosti kojima se mogu ugroziti divlje vrste i njihova staništa.
Radi se isključivo za privatne interese
O ovom pitanju razgovarali smo i sa Anesom Podićem iz Eko-akcije koji kaže da se na Bjelašnici namjerava nastaviti sa onim na čemu se radi i prethodnu deceniju.
"Namjerava se proširenje i nastavak svega onoga što je do sada rađeno, novi apartmani i nove skijaške staze. Sve se to dešava na prostoru koji je izuzetno osjetljiv, koji je vodozaštitna zona izvorišta za Sarajevo. Na tom prostoru je i prašuma Ravna Vala, jedna od rijetkih na prostoru BiH. Nikome nije jasno kome to treba", kaže nam Podić.
On ukazuje i na to da takve aktivnosti nemaju nikakvog javnog dobra, već se isključivo radi o privatnim interesima.
"Na Bjelašnici je prethodnih godina potrošeno preko stotinu miliona KM bez da je prezentiran ikakav smisao za razvoj, da li ćemo imati nova radna mjesta, da li ćemo na tome nešto zaraditi. Sve se to radi da bi se apartmani što bolje prodavali. Da bi privatni interes bio što bolje realizovan. To je gradnja na kojoj se izvanredno zarađuje i to je jedina svrha", navodi, također.
Skreće pažnju, isto kao i Bečarević, da je to strateška procjena koju su tri ministra odbila, a koju je ministar Bošnjak prihvatio.
"Strateška procjena koju su tri ministra odbila, a Bojan Bošnjak iz Naše stranke, koja se navodno zalaže za zaštitu okoliša, to prihvatio. I to bez javne rasprave. Namjere da se očuva priroda nema", ističe Podić.
U razgovoru za Klix.ba kaže i da su u januaru trebali imati sastanak sa ministrom, sve je bilo dogovoreno, ali se ministar nije pojavio na sastanku.
"Imamo bjesomučnu rasprodaju našeg prirodnog dobra na račun privatnika. Sarajevo na kraju može ostati bez vode za piće. Sve se dešava na prostoru vodozaštitne zone Igmana i Bjelašnice. Nije bilo javne rasprave. Vlast ne radi transparentno, neke stvari se prikrivaju, a od suštinskog su značaja", zaključio je Podić.
Prepoznajete li koje sarajevsko naselje je na fotografiji snimljenoj davne 1954. godine?
