Turističke zajednice u FBiH u nikad težoj situaciji: Neke ugašene, plate kasne, smještajni objekti ne prijavljuju goste
Parlament FBiH nije donio novi Zakon u zacrtanom periodu, tako da je od januara 2015. godine oblast turizma u svojevrsnom pravnom vakuumu. Slična situacija će, kako stvari sada stoje, potrajati do daljnjeg.
Nedefinirani pravni status koji traje više od godinu dana ostavio je iza sebe brojne posljedice po rad, djelovanje, pa čak i egzistenciju turističkih zajednica.
"Ustavni sud ga je proglasio neustavnim iz razloga kada je 1996. godine donesen Zakon, onaj ko ga je tada donosio nije tražio saglasnost kantonalnih skupština. I sada se neko sjetio nakon toliko godina da uništi i ono malo pozitivnih stvari koje su se u ovoj državi radile", kaže u razgovoru za Klix.ba, Jasminka Šuško, direktorica turističke zajednice USK.
Turistička zajednica USK: Bez plate pet mjeseci
U Turističkoj zajednici na čijem je ona čelu sedam uposlenika nije primilo platu punih pet mjeseci. Isključena im je struja, internet, a na posao dolaze zahvaljujući samo još ljubavi i entuzijazmu vlastitih uposlenika, ističe Šuško.
"Parlament Federacije je imao rok od šest mjeseci da ispravi anomalije u Zakonu i donese novi, međutim, taj rok je istekao još u januaru 2015. godine. Od tada se apsolutno ništa ne dešava. Neki dan smo dobili dopis od federalne ministrice da nas ne može primiti na sastanak. I takvo odbijanje traje mjesecima.
Nemamo skoro nikakvih prihoda, a i inače je bila slaba naplata jer inspekcijske službe nisu radile svoj posao", ističe Šuško.
Turističke zajednice se samofinanciraju i nisu na bilo kojem budžetu. Financiraju se putem boravišnih taksi ili turističkom članarinom. Turistička članarina je prihod turističke zajednice i zakonom predviđena kategorija određenih članica koje imaju direktne ili indirektne veze sa turizmom. Recimo, benzinske pumpe plaćaju članarinu – jer se pretpostavlja da će turista doći natočiti gorivo. Članovi turističkih zajednica su i trgovine, hoteli, restorani, zanatske radnje, itd., određene turističke regije.
"U posljednjih pet godina, bez 2015., naše članice nam duguju 154 hiljade KM. Neki od najelitnijih hotela u Bihaću nam duguju po 30 hiljada maraka za boravišne takse, a svega 0,05 posto od ukupnog godišnjeg obračuna je članarina, primjerice, za Grad Bihać od milion maraka, to je 1.000 KM", pojašnjava nam sagovornica, napominjući da je u jednom momentu Turistička zajednica USK imala oko pet hiljada članova.
Isto tako, Šuško ističe da su udruženja poslodavaca protiv plaćanja bilo kakve članarine turističkim zajednicama, koje, kako ona kaže, smatraju parazitima.
"Naš zadatak je da promoviramo. Mi smo do sada propustili šest ili sedam sajmova na kojima smo trebali prezentirati turističke ponude cijelog kantona i povezivati naše članice, agencije i hotele sa turistima iz cijelog svijeta. Međutim, naše članice se slikaju po raznim sajmovima, a nama duguju po 30 hiljada KM", konstatuje Šuško.
"Topli" režim rada
Situacija nije puno bolja niti u Turističkoj zajednici Kantona Sarajeva. Naime, kako je za Klix.ba istakla Asja Hadžiefendić-Mešić, glasnogovornica Turističke zajednice KS, cijelu 2015. godinu se radilo u veoma teškim uslovima, a slično stanje se prenijelo i u ovu godinu.
"Turističke zajednice ostavljene su na sami rub egzistencije. Samo u protekloj godini mi nismo bili u mogućnosti da se pojavimo ni na jednom međunarodnom sajmu turizma, a sve do 2014. godine bili smo učesnici u prosjeku od 16-22 sajma turizma u regionalnim i evropskim okvirima na godišnjem nivou. Održava se "topli" režim rada, maksimalno se koriste besplatni kanali promocije, kao što je internet", kaže Hadžiefendić-Mešić.
I u Turističkoj zajednici Kantona Sarajevo, također, ističu problem slabog rada nadležnih inspekcija na terenu, što je rezultiralo činjenicom da smještajni objekti ne prijavljuju svoje goste i ne uplaćuju boravišne takse turističkim zajednicama.
"Prema podacima Turističke zajednice KS za januar ove godine, 17,5 posto manje turista posjetilo Kanton Sarajevo nego u januaru 2015.godine, a zabilježeno je i 24,4 posto manje noćenja u istom periodu. Međutim, sasvim drugu situaciju imamo ako pogledamo podatke Kantonalnog zavoda za statistiku za isti period. Tu ćemo vidjeti da imamo tek 3,9 posto manje gostiju i 0,8 posto manje noćenja", ističu u Turističkoj zajednici KS.
Smještajni objekti u Kantonu Sarajevo prijavili su 15.082 gosta Kantonalnom zavodu za statistiku, a Turističkoj zajednici 11.551 osobu. Slična stvar je i sa prijavljenim noćenjima. Osnovni razlog zbog kojih su ove cifre različite jeste činjenica da prijava turista i noćenja Zavodima za statistiku ne povlači bilo kakvu financijsku obavezu, dok prijava turističkim zajednicima implicira plaćanje boravišne takse.
Ipak, za razliku od Turističke zajednice USK, gdje uposlenici ne primaju platu mjesecima, u Turističkoj zajednici KS još nemaju problema te vrste, iako imaju mnogo veći broj uposlenih - 32.
No, najveće posljedice zbog svega pobrojanog osjetila je Turistička zajednica Kantona 10 (tzv. Livanjski kanton), koja je od nove godine praktično prestala sa radom.
Kako su nam istakli u kantonalnim turističkim zajednicama, situacija nije puno bolja ni u Turističkoj zajednici Federacije, gdje slični problemi također onemogućavaju normalan rad i funkcionisanje turističke zajednice.
