Tužba Mittala protiv BiH: Nigerija je zbog sličnog slučaja ostala bez 500 miliona dolara
U cijeloj priči, Vlada TK je 2003. godine, u ime državne kompanije KHK, potpisala ugovor o strateškom partnerstvu sa GSHL-om i dala mu na upravljanje svoj udio u zajedničkoj kompaniji GIKIL.
GSHL je dobio većinska upravljačka prava, ali, prema ranijim tvrdnjama Vlade TK, nikada nije ispunio svoje obaveze iz ugovora, koje su se odnosile na ulaganje u zajedničku kompaniju, dok je KHK sve obaveze po istom osnovu ispunio. GSHL je po ugovoru dobio 51 posto upravljačkih prava, iako KHK ima udio od 67 posto, kada se gleda kapital kompanije.
GSHL je kompanija u likvidaciji, a na njenom čelu se nalazio nekadašnji predsjednik Nadzornog odbora GIKIL-a Pramod Mittal, koji je u ljeto 2019. godine uhapšen u Lukavcu pod izuzetno teškim optužbama da je kreirao kriminalnu grupu koja se bavila izvlačenjem okvirno 21 miliona KM iz bh. kompanije.
Kada je riječ o bh. strani priče, Mittal i njegovi saradnici, odnosno GSHL su isključeni iz priče u GIKIL-u, a na osnovu sudskih odluka, odnosno tužilačkog prijedloga koji je usvojen.
Naime, nakon hapšenja Mittala i njegovih saradnika, oni su pušteni na slobodu, a u rješenju je naznačena i mjera zabrane koja se odnosi na bavljenje pozivom u GIKIL-u. Sve ostalo je osigurano jemstvom od tri miliona KM i 21 milionom maraka imovinsko-pravnog zahtjeva.
Prva istraga 2016. godine
Prvobitno je kantonalni tužilac Tuzlanskog kantona, Ćazim Serhatlić pokrenuo istragu protiv generalnog direktora kompanije Debasisha Gangulyja 2016. godine kada je KHK pokušao preuzeti upravljačka prava u GIKIL-u, a isti tužilac je 2019. godine pokrenuo još jednu istragu protiv Mittala i drugih.
Porodica Mittal sada je odlučila pokrenuti arbitražni postupak protiv države Bosne i Hercegovine. Mittal navodno tuži BiH zbog kršenja Sporazuma između BiH i Vlade Republike Indije, koji se zove BIT.
Kompanija GSHL je ušla u "poslovni tal" sa kompanijom KHK koju je zastupala Vlada Tuzlanskog kantona tako što su preuzeli vlasništvo nad GIKIL-om. Mittal sada smatra da je prevaren, s obzirom da je on jedini sve vrijeme ulagao u kompaniju, a GSHL i Mittal su dali garancije kada je nastupila velika ekonomska kriza, bez kojih bi se kompanija ugasila, dok je Vlada TK samo crpila finansijsku korist.
A kada je GIKIL počeo da ostvaruje pozitivne finansijske rezultate - maknuli su Mittala iz cijele priče i imenovali sve svoje predstavnike u Nadzorni odbor i upravu GIKIL-a, većina njih su članovi SDA stranke, iako je Ugovorom i Statutom Društva definisano da KHK imenuje dva člana nadzornog odbora, a GSHL 3 člana.
Problemi počeli prije deceniju
A problemi su počeli prije desetak godina kada je tržišna cijena uglja bila viša od cijene koksa. GIKIL je tada akumulirao značajne obaveze prema Stemcoru (kasnije Moorgate). GIKIL nije isplatio ugovorene iznose koji duguje Stemcoru, što je dovelo do toga da je Stemcor raskinuo ugovore o nabavci u maju 2013.
Arbitražni sud (sastavljen u skladu sa arbitražnim sporazumom u ugovornim sporazumima između GIKIL-a i Stemcor-a), u odluci od 31. jula 2017., naložio je GIKIL-u da isplati 166 miliona dolara plus troškovi i kamate Moorgateu.
Nakon toga, GIKIL je, pod efektivnom kontrolom KHK, odbio da pokrije svoj dug prema Moorgateu, znajući da će Moorgate pribjeći pozivanju na ličnu garanciju i korporativne garancije GSHL-a. Zaista, Moorgate je to i učinio.
U januaru 2018. Visoki sud pravde Engleske i Velsa donio je presudu u iznosu većem od 170 miliona dolara plus kamate protiv Pramoda Mittala i GSHL-a kao žiranata GIKIL-a. Presuda je primorala GSHL na likvidaciju i pokrenula stečajni postupak nad Pramodom Mitalom u njegovom individualnom svojstvu.
Prema članu 7. Ugovora o pristupanju, "Članovi društva odgovaraju za obaveze društva do visine uložene imovine". Kako je KHK, koji je u većinskom vlasništvu Vlade TK, navodno uložio 49 posto udjela u GIKIL, oni su trebali pokriti dugove kompanije GIKIL srazmjerno svom udjelu.
Mittalovi advokati u tužbi protiv Bosne i Hercegovine tvrde da je kompanija KHK, postupajući po nalogu Vlade Tuzlanskog kantona, kako bi izbjegla svoj udio u gubicima i obavezama kao osnivač i dioničar GIKIL-a, te prenijela sve gubitke i obaveze GIKIL-a prema Mittalu i GSHL-u, nezakonito i neopravdano isključio GHSL kao suosnivača i člana GIKIL-a, kao i sve predstavnike te kompanije u GIKIL-u.
Shodno novim detaljima, tako smo sada došli u situaciju da su firma GSHL i Mittal lično u stečaju zbog duga lukavačke kompanije GIKIL, a nemaju pristup firmi za koju su dali garancije. Naime, bosanskohercegovački članovi uprave GIKIL-a izbacili su GSHL iz uprave sada kada kompanija ostvaruje dobit, a oni sami raspodjeljuju i koriste dobit na samo njima poznat način.
Uprava GIKIL-a vodi kompaniju bez odobrenja dioničara, a Vlada je to i dozvolila. Zanimljivo je istaći da se GSHL i dalje vodi kao većinski vlasnik u sudskom registru sa 51 posto upravljačkih prava i shodno tome mora biti zastupljen u menadžmentu.
Mittal sada smatra da je za sve kriva Vlada TK, a samim tim i država Bosna i Hercegovina koju tuži.
Zanimljivo je, međutim, da je Mital vodio sličan postupak protiv Nigerije. Mittal je imao određene poslove koji su navodno propali zbog lokalne korupcije.
Nakon toga, Mittal se odlučio na arbitražni postupak vrijedan čak 5 milijardi dolara. Država Nigerija je tada pristala na nagodbu i odlučila platiti Mittal-u 500 miliona dolara.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
