Različita tumačenja
329

Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu zbog sumnje na ratne zločine u Dobrovoljačkoj ulici

N. V.
Ratna fotografija iz Dobrovoljačke ulice
Ratna fotografija iz Dobrovoljačke ulice
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu zbog sumnje na ratni zločin u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu početkom maja 1992. godine.

Ovo je za Srnu potvrdio portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić navodeći da će sutra javnosti biti predstavljeno više detalja o samoj optužnici.

Istragom, koja je drugi put otvorena 2018. godine, obuhvaćeno je 11 osoba. Među njima su Ejup Ganić, Zaim Backović, Hasan Efendić, Jusuf Pušina i Emir Švrakić.

Istraga o događajima u Dobrovoljačkoj ulici je obustavljena 17. januara 2012. godine, ali je otvorena ponovo zbog sumnje da je počinjen ratni zločin. Tada je istragom bilo obuhvaćeno 14 osoba, među kojima i general Armije RBiH Jovan Divjak.

Događaji iz Dobrovoljačke ulice u Sarajevu (danas ulica Hamdije Kreševljakovića) smatraju se ključnim za odbranu Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Tu je došlo do sukoba pripadnika JNA i Teritorijalne odbrane BiH, međutim i danas se špekuliše o broju ubijenih.

Srpski politički predstavnici smatraju da su ubijena 42 pripadnika JNA od kojih 32 Srbi, šestorica Hrvati, dvojica Bošnjaci i dvojica Albanci. Međutim, Milutin Kukanjac, nekadašnji komandant Druge vojne oblasti, koji je i naredio povlačenje JNA iz Sarajeva, tvrdi da je poginulo šest osoba.

Tog 3. maja 1992. godine trebala je biti izvršena razmjena tadašnjih vojnika Druge vojne oblasti i vojnika iz Kasarne Bistrik i zarobljenog predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića kojeg su pripadnici JNA dok se vraćao sa mirovnih pregovora u Lisabonu.

Tako je kolona vojnih vozila JNA, napuštajući Sarajevo, krenula iz kasarne na Bistriku, ali je zaustavljena u tadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici. Tada su odjeknuli pucnji, a u koloni je bila 261 osoba.

Uprkos naređenju da se obustavi vatra, kojeg je izdao general Armije BiH Jovan Divjak, u okršaju su stradali vojnici bivše JNA.

O slučaju "Dobrovoljačka" stav je dao i Haški sud koji je ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila "legitimna vojna meta".