Komisija koja je radila na kreiranju ovog dokumenta vodila se činjenicom da unazad nekoliko decenija u školama nije zastupljeno sistematično obilježavanje značajnih datuma iz prošlosti Bosne i Hercegovine.
Stoga je kreirani dokument, između ostalog obuhvatio obilježavanje dana nezavisnosti, državnosti, maternjeg jezika te krunisanja prvog bosanskog kralja Tvrtka.
"Ovim pravilnikom data je mogućnost da se u lokalnim sredinama na poseban način obilježavaju neki događaji vezani za te lokalne zajednice. Tako ovim pravilnikom utječemo na uspostavu jedne sistematičnost i jedne pravne osnove da se obilježavaju značajni datumi koji će pomoći izgrađivanju boljeg osjećaja mladih generacija prema državi i našoj prošlosti", kazao je univerzitetski profesor i član komisije za kreiranje pravilnika Izet Šabotić.
Od bitnih datuma, pravilnikom je obuhvaćen još i 28. maj, odnosno Dan uručivanja Ahdname sultana Fatiha II Mehmeda bosanskim franjevcima te 20. februar - dan kada je donesen Prvi bosanski ustav.
"Ovo je jedna vrlo složena tematika. Na državnom nivou postoje neka rješenja vezana za državne praznike, ali nema važnih praznika vezanih za srednjovjekovnu Bosnu. Tako je ova komisija dala odgovor i na to. Pored dana kada je potpisana Povelja Kulina bana, još jedan datum iz perioda srednjovjekovne Bosne je veoma biran. To je 26. oktobar 1377. godine, kada je kralj Tvrtko krunisan za bosanskog kralja. Taj datum će se od ovog oktobra obilježavati u svim školama, a posebno će biti istaknuta centralna manifestacija", ističe ministar obrazovanja i nauke TK Ahmed Omerović.
Istaknuvši da je bh. društvo izgubilo svijest o srednjovjekovnoj Bosni, Omerović podsjeća da je naša zemlja bila kraljevina, dok su njeni kraljevi bili vladari s određenim integritetom u svijetu.
"Među njima je posebno bio istaknut Tvrtko I Kotromanić, čiji spomenik imamo u Tuzli. Ali, od ovog oktobra učenici će na kreativan način prisjećati se krunisanja tog našg kralja, srednovjekovne Bosne i svih važnih činjenica za taj period", navodi Omerović.
Inače, Tvrtko I Kotromanić najznačajniji je srednjovjekovni bosanski vladar, a za vrijeme njegovog djelovanja od 1353. do 1391. godine bosanska država je imala najveći teritorijalni opseg.
Na vlasti je bio nepunih 38 godina, a to doba je poznato i kao period najvećeg uspona srednjovjekovne Bosne u kojem se posebno razvijala privreda.
Bio je član dinastije Kotromanića koja je vladala srednjovjekovnom bosanskom državom, a na vlast je došao kao 15-godišnjak 1353. godine, naslijedivši Stjepana II Kotromanića.
Kontinuitet vladanja ove dinastije sačuvan je sve do političkog sloma srednjovjekovne bosanske države, a značaj Tvrtka I Kotromanića ogleda se kroz proširenje državnog teritorija, unutrašnje politike koja je dovela do enormnog jačanja privrede, ali i stvaranja novih gradova.
Univerzitetski profesor Midhat Čaušević smatra da se pravilnikom o obilježavanju značajnijih datuma u osnovnim i srednjim školama, TK, na sitemski način iskazuje poštovanje prema onome što je državotvorna svijest.
"Jedan ovakav dokument je sigurno put ka razvijanju državotvorne svijesti kod učenika, odnosno kod svih onih budućih generacija koje će se školovati u Tuzlanskom kantonu. Nakon dodatka udžbeniku historije za period od 1992. do 1995. godine, odluke o intoniranju himne na početku školske godine te akta o izgledu i pravilnom postavljanju zastave i grba, ovim pravilnikom zaokružujemo jednu cjelinu", dodaje Čaušević.
Primjena pravilnika će biti obavezna u svim osnovnim i srednjim školama u Tuzlanskom kantonu jer se njime, kako je naglašeno, ističe i njeguje identitet Bosne i Hercegovine.
Također, resorno ministarstvo će izdati naredbu školama da ime Bosne i Hercegovine moraju koristiti u punom nazivu, a ne u skraćenici.
U ispunjenom BKC-u prikazan film "Leptiri bez krila", pojavila se brojna poznata lica
Da li su cijene na Adventu u Zagrebu previsoke? Porcija fritula od 5 do 11 eura
