U BiH ima više od 25.000 političkih funkcija, biraju se podobni, a ne sposobni
Funkcije u njemu i javni sektor, u kojem politika imeniju rukovodeće ljude, moraju bit depolitizirani ili se političke stranke moraju obavezati da će javno te funkcije proglasiti političkim, stava su u CCI-u. Na taj način će, ako se odluče funkcije zvanično budu političke, morati i preuzeti odgovornost za funkcioniranje javnog sektora, institucija i preduzeća na čijem čelu su njihovi kadrovi.
Stranke i stranački kadrovi više i ne kriju da im pripadaju određene rukovodeće funkcije na osnovu raspodjele izbornog plijena u javnom sektoru, državnim kompanijama i agencijama, a vrlo često se stranke hvale uspjehom nekih preduzeća kao vlastitim uspjehom, upravo zbog toga što tamo imenuju svoje ljude, navode u CCI-u
CCI je danas predstavio rezultate višemjesečne analize izbora, imenovanja i zapošljavanja u institucijama vlasti i javnoj upravi, s akcentom na problem politizacije i partizacije rukovodećih i upravljačkih pozicija u javnoj upravi. Također, pokrenuli su kampanju pod nazivom Država.ba.
"Od danas pokušavamo razotkriti višegodišnju javnu tajnu o političkim i kvazipolitičkim funkcijama u BiH. Kada su u pitanju Opći izbori, u BiH ima 1.759 političkih funkcija vezanih za njih. Pod tim podrazumijevamo sve neposredno i posredno izabrane političara, u svim parlamentima, direktno izabrane političare... Zbir svih ovih pozicija plus takozvani uži kabineti u koje ulaze savjetnici i sekretari koji se ne biraju kao državni službenici daje ovaj broj. Izborni plijen na Općim izborima je, između ostalog, i ovaj iznos političkih funkcija", kazao je novinarima Adis Arapović, projekt-menadžer CCI-a.
Na lokalnom nivou je dodatnih 4.080 političkih funkcija u cijeloj BiH. Sa onima na višim nivoima, to daje broj od blizu 6.000 političkih funkcija, koje su formalno takve. Najveći broj ovih ljudi je izabran neposredno.
"Nasuprot političkoj vlasti postoji javna uprava ili javni sektor i on ne bi smio biti politiziran, jer to zakon ne dozvoljava", podsjeća Arapović.
Većina tih funkcija u javnoj upravi ne bi smjele imati veze s promjenom vlasti ili izborima, međutim, to nije tako.
"Najmanje 90 posto ljudi na ovih više od 25.000 upravljačkih i rukovodećih funkcija jesu politički nominirani i izabrani ljudi. Na ovim pozicijama ima mjesta koja su zakonom definirana kao pozicije državnih službenika, oni nemaju mandat. Većini onih kojima je ograničen mandat su neformalno politički izabrani", kaže Arapović.
Politička i stranačka imenovanja rukovodilaca i službenika vrlo važnih državnih agencija i institucij, kao što su Centralna izborna komisija, Regulatorna agencija za komunikacije, Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, samo su neke od institucija koje u CCI-u označavaju kao nefikasne, a što dovode u vezu sa zapošljavanjem podobnih stranačkih, a ne sposobnih kadrova.
"Rukovodeći upravljački organi, kao i svi drugi državni službenici, morali bi se birati institutom javnog konkursa koji daje jednaku šansu svima. Ti konkursi su sada farsa, jer se unutar konkursa ljudi ne biraju po listi, već sa liste. Ne bira se najbolji po bodovima, već može i onaj posljednji", kaže Arapović.
CCI je pokrenuo inicijativu depolitizacije javnog sektora, pa će tako strankama ponuditi da potpišu predizbornu političku izjavu kojom bi se stranke obavezale na postizborne promjene u legislativi i praksi. To podrazumijeva da se stranke obavežu, ukoliko budu dio vlasti, da će raditi na pravednim konkursima, da će se obavezati na nezavisnu javnu upravu jakog integriteta i slično.
Depolitizacija i departizacija javne uprave je jedini izlaz iz krize odgovornosti i efikasnosti.
Također, pokrenuta je i internet platforma drzava.ba koja predstavlja najveću interaktivnu bazu podataka o političkim i kavazi-političkim pozicijama u BiH.
