Profesor u penziji Vinko Pravdić iz Sarajeva izumio je i patentirao autonomnu vodocrpnu stanicu AT-2, koja kad se počne masovnije proizvoditi, čemu se inovator nada, može imati veliku važnost za poljoprivredu i naš privredni razvoj uopće.
Njegovim izumom energija vodotoka se koristi za dovođenje vode na brdo bez korištenja nafte ili struje. Dakle, voda uz pomoć AT-2 svojom potisnom silom sama sebe podiže na veliku visinu, naprimjer iz doline na brdo. Na taj način bi se zalijevale njive na brdu "kap po kap" ili na drugi način, a patent se može koristiti i za potrebe vodovoda, pa čak i za proizvodnju električne energije.
Pravdićev patent je jedan od ukupno 42 patenta prijavljena u BiH u 2014. godini.
Kada se sa podacima dostupnim na stranicama nadležnih institucija u Hrvatskoj i Srbiji uporedi broj prijavljenih patenata domaćih podnosioca, vidljivo je da je naša zemlja ipak u zaostatku. Tako su npr. u Hrvatskoj u 2015. godini domaći podnosioci podnijeli 171 prijavu patenata, dok su naši domaći podnosioci podnijeli 53 prijave. Ako analiziramo 2014. godinu, kod nas su podnesene 42 prijave, a u susjednoj Srbiji je podneseno 278 prijava.
Kategorizacija patenata vrši se prema međunarodnoj klasifikaciji patenata čiji je cilj da svrsta patent u oblast tehnike kojoj pripada.
Najviše patenata iz oblasti hemije
U Bosni i Hercegovini najviše patenata, čiji su vlasnici strane osobe, ima iz područja organske hemije i područja koje se odnosi na pripravke za medicinske, stomatološke ili higijenske potrebe. Što se tiče domaćih nosioca, najviše patenata ima iz područja svakodnevnih životnih potrepština.
Iz Instituta za intelektualno vlasništvo BiH za Klix.ba pojašnjavaju da podatak o osobi koja je prijavila najviše patenata nije tajan.
“Međutim, nismo u prilici dati tačan podatak jer u skladu sa Zakonom o patentu, izumitelj ima pravo zahtijevati da mu ime ne bude navedeno u prijavi patenta. Pretraživanje podataka prema imenu podnosioca, kao i prema drugim kriterijima će biti dostupno na stranici Instituta krajem marta ove godine”, navode iz Instituta.
Postupak za sticanje, održavanje, prestanak i evidenciju prometa patenta, odnosno konsenzualnog patenta, vodi Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine. Postupak za priznanje patenta pokreće se podnošenjem Institutu prijave za priznanje patenta u skladu sa Zakonom o patentu.
Prijava patenta košta od 25 do 250 KM
Podnosilac je dužan za prijavu patenta platiti troškove postupka i administrativne takse. U cijenu prijave je uključeno objavljivanje prijave patenta i prve dvije godine održavanja patenta. Ako je podnosilac prijave pravna osoba, troškove postupka za podnošenje prijave patenta plaća u iznosu od 250 KM, a administrativne takse u iznosu od 10 KM, dok podnosilac prijave koji je fizička osoba plaća 125 KM za troškove postupka i 5 KM administrativne takse.
Posebnu kategoriju podnosilaca predstavljaju članovi registriranih udruženja inovatora sa teritorije BiH koji troškove postupka i administrativne takse za podnošenje prijave plaćaju umanjene za 90 posto.
“Tako da, ukoliko je podnosilac prijave patenta fizička osoba, a ujedno i član registriranih udruženja inovatora sa teritorije BiH, troškove postupka za podnošenje prijave plaća u iznosu 25 KM, a administrativne takse u simboličnom iznosu od 1KM. Važno je napomenuti da je veoma jednostavno postati član udruženja inovatora i da je učlanjenje u udruženje potpuno besplatno. Potrebno je samo kontaktirati udruženje i učlaniti se ili jednostavno popuniti obrazac koji se može dobiti u Institutu i priložiti uz prijavu patenta”, pojašnjavaju iz Instituta.
Ovaj popust od 90 posto je propisan u cilju stimulacije i poticanja inovatorstva u Bosni i Hercegovini, koji predstavlja temelj ekonomskog razvoja svake države.
Prijava patenta se objavljuje u Službenom glasniku Instituta nakon isteka 18 mjeseci od datuma podnošenja, odnosno od datuma priznatog prava prvenstva čime postaje dostupna javnosti.
Nakon objave prijave patenta, podnosilac prijave može podnijeti jedan od tri zahtjeva za priznanje patenta: Zahtjev za priznanje patenta na osnovu rezultata potpunog ispitivanja, Zahtjev za priznanje provođenjem postupka potpunog ispitivanja, Zahtjev za odgodu provođenja potpunog ispitivanja i dodjelu konsenzualnog patenta.
Na osnovu podnesenog zahtjeva Institut ispituje prijavu patenta i donosi rješenje o priznanju patenta (za zahtjeve 1 i 2) odnosno konsenzualni patent (za zahtjev 3).
Trajanje patenta 20 godina
Patent traje 20 godina od dana podnošenja prijave, a konsenzualni patent traje 10 godina od dana podnošenja prijave. Podnosilac prijave patenta tada postaje nosilac patenta i dužan je plaćati održavanje patenta za svaku godinu njegovog trajanja. Plaćanje se vrši prije početka godine trajanja patenta, slično kao prilikom registracije vozila.
Nosilac priznatog patenta ima isključivo pravo da spriječi sve druge osobe da komercijalno koriste njegov izum.
To uključuje pravo da spriječi ili zaustavi druge osobe da neovlašteno proizvode, koriste, nude na prodaju, prodaju ili uvoze proizvod ili postupak zasnovan na priznatom patentu, bez dopuštenja nosilaca patenta.
“Sve ovo pokazuje koliko patent postaje moćno sredstvo u rukama njegovog vlasnika. U današnjem društvu intelektualno vlasništvo, a posebice patent, dobiva sve više na značaju. Primjer za to je i film 'Joy' koji se trenutno prikazuje u kinima širom svijeta, a tema je istinita priča o jednoj izumiteljki koja se obogatila zahvaljujući svom izumu (mop - krpa za kućanske poslove)”, navode iz Instituta za intelektualno vlasništvo BiH.
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
