U Briselu se danas i sutra kroje odluke: Koje države će potrčati ka EU, a koje će još sačekati
U "bubnju" su Ukrajina, Moldavija, Gruzija, Sjeverna Makedonija, Albanija, Srbija, Crna Gora, Kosovo i Bosna i Hercegovina.
Prema nezvaničnim informacijama i medijskim uvidima u nacrt dokumenta koji će lideri 27 država članica usvojiti na sastanku Evropskog vijeća, kandidatski status će dobiti Ukrajina i Moldavija, dok su Gruzijci još pod upitnikom.
To znači da se Bosna i Hercegovina neće pomaći naprijed kada je u pitanju evropski put, a kao glavna kritika briselske administracije bit će činjenica da naša država još nije ispunila 14 uslova iz Mišljenja Evropske komisije.
Navodno uz ime BiH stoji i paragraf koji govori o potrebi izborne i ustavne reforme, a što bi zemlji omogućilo napredak na evropskom putu, u skladu s prioritetima koje je postavila Evropska komisija u svom mišljenju kako bi BiH dobila status kandidata.
Što se tiče Zapadnog Balkana, ovaj put se spominje i nedvosmislena privrženost evropskoj perspektivi članstva država regije, nešto što već godinama nije tako jasno stajalo u dokumentima Evropske unije.
No, u Briselu već danima traju žestoka lobiranja u vezi davanja kandidatskog statusa. Tako se, naprimjer, Slovenija i Hrvatska zalažu da se BiH dodijeli status jer smatraju da bi takav podstrek bio značajan u prevazilaženju usložnjene političke situacije u zemlji, kao i prijetnje od malignog ruskog utjecaja. Da BiH treba dobiti kandidatski status smatraju i zvaničnici Austrije i Mađarske.
No mnogi smatraju da bi Hrvatska i Mađarska voljele da BiH dobije kandidatski status samo iz razloga da bi se takav uspjeh pripisao vladajućoj koaliciji (SNSD, HDZ i SDA) jer su u oktobru izbori i zbog toga se određene članice EU protive takvoj odluci.
No već godinama traje žestok otpor određenog broja članica EU koji je protiv proširenja, a naročito na istok Evrope. Ipak, rat u Ukrajini je promijenio mnoge stavove pa sada Brisel nastoji što je moguće prije ostvariti utjecaj čak i u zemljama čije dijelove teritorija kontroliše Moskva, poput Moldavije i Gruzije, a sada i Ukrajine.
Što se tiče Zapadnog Balkana, jasno je da sve više raste euroskepticizam. No, predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel koji je nedavno posjetio BiH govoreći o viziji uređenja Evrope istakao je da EU treba Zapadni Balkan jednako kao i što Zapadni Balkan treba EU. Ipak, države koje pretenduju ka članstvu u EU godinama slušaju izlizane floskule briselskih birokrata i čekaju na zeleno svjetlo što je slučaj Sjeverne Makedonije i Albanije koje su ispunile sve uslove.
U ime BiH u Brisel je stigao predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović koji će učestvovati na Samitu Evropska unija - Zapadni Balkan zajedno sa liderima država članica Evropske unije i država Zapadnog Balkana. Ovaj samit će biti održan uoči sjednice Evropskog vijeća, na kojoj će lideri članica EU donijeti odluke koje će imati ključni značaj za nastavak evropskog puta Bosne i Hercegovine i regiona.
OHR otkrio kako je Schmidt platio britansku advokatsku firmu koja je angažovana zbog slučaja "Kovačević"
