U javnim institucijama u KS zaposlena samo četiri logopeda, a nijedan u školama
Federalni zavod za zapošljavanje nema podataka o broju logopeda na tržištu rada, a Federalno ministarstvo obrazovanja ne raspolaže brojem zaposlenih logopeda u školama u FBiH.
"Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju ne nalaže obavezno zapošljavanje logopeda, ali programski cilj ministarstva je da se u narednom periodu oformi tim koji će se uvezati sa školskim timovima, tako da bismo mogli u okviru strategije koja se trenutno izrađuje pružiti adekvatnu pomoć ovoj djeci", kazala je za Klix.ba Nihada Čolić, savjetnica ministra za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u ministarstvu za obrazovanje, nauku i mlade.
Iz Centra za slušnu i govornu rehabilitaciju Sarajevo, gdje rade samo dva logopeda, ističu da je broj djece sa govornim smetnjama u posljednje dvije godine znatno povećan.
"Od 50 do 60 posto predškolske djece ima problem s dislalijom, odnosno poremećajem izgovora ili artikulacije. Radimo sa djecom od dvije do 19 godina, a najčešći pacijenti su djeca od 2,5 do 3 godine i od 13 do 14 godina. S obzirom na to da imamo samo dva logopeda, djecu nakon prvog pregleda stavljamo na listu čekanja i nismo u mogućnosti raditi s pacijentima svakih sedam, nego radimo svakih 15 dana", kazala nam je Aldijana Kamberović, logoped u Centru za slušnu i govornu rehabilitaciju.
Iako jedino Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju praktikuje individualni rad s djecom i ima veliki broj pacijenata, naša sagovornica ističe da resorno ministarstvo ne zapošljava nove logopede, a razlog su finansije. Iz ministarstva pak ističu da logopedi rade i u Zavodu "Mjedenica" i Centru "Vladimir Nazor", ali oni su registrovani kao edukatori.
Aldijana Kamberović ističe da najveći broj djece kojoj treba rad s logopedom ima teže oblike dislaličnih smetnji, usporen govorni razvoj, a zatim slijede mucanje i autizam.
U Republici Srpskoj je nešto drugačija situacija. U sektoru obrazovanja trenutno je zaposleno 38 logopeda i blizu 90 defektologa drugih usmjerenja. U osnovnim školama radi 26 defektologa, od tog broja devet je logopeda.
"Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju nije propisana obaveza angažovanja logopeda u svakoj školi, nego je zakonom propisano da stručne poslove u školi obavlja školska stručna služba koju čine pedagog, psiholog, socijalni radnik, defektolog, logoped i bibliotekar. U skladu s Pravilnikom o finansiranju osnovnih škola, svaka škola koja ima 24 odjeljenja može Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta sistematizovati radno mjesto psihologa, defektologa/logopeda ili socijalnog radnika, u skladu sa svojim potrebama", kazali su nam u Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske.
Dakle, svaka škola u skladu sa navedenim propisima samostalno utvrđuje broj vannastavnih radnika, način njihovog prijema i raspoređivanja i to donošenjem odgovorajućeg akta i uz prethodnu saglasnost ministarstva.
"U deset osnovnih škola u RS zaposleni su logopedi kao stručni saradnici. U još 10 škola su zaposleni kao stručni saradnici defektolozi/specijalni edukatori i rehabilitatori drugih profila. U 20 škola na poslovima nastavnika u specijalnom odjeljenju radi 29 defektologa, među kojima su i logopedi. Nijedna srednja škola u RS nema zaposlenog logopeda niti defektologa drugog usmjerenja", ističu iz Republičkog pedagoškog zavoda RS.
Potrebe za uslugama logopeda su znatno veće od trenutnih mogućnosti. Prema nekim istraživanjima, na 8.000 stanovnika potrebno je osigurati jednog logopeda.
"Ne možemo reći da smo još uvijek dovoljno osviješteni u značaju i potrebi rane identifikacije i korekcije govorno-jezičke patologije, ali možemo konstatovati da imamo značajne pomake u dobrom pravcu, naročito u većim gradovima. Roditelji se sve lakše odlučuju da potraže pomoć stručnjaka kada posumnjaju da razvoj njihovog djeteta ne ide u očekivanom pravcu, a sve više mladih ljudi kao svoj životni poziv bira ovo zanimanje", navode iz Republičkog pedagoškog zavoda Republike Srpske.
