U Kantonu Sarajevo ostalo 1.200 vakcina protiv gripe, dio će završiti u smeću
Arman Šarkić, glasnogovornik JU Dom zdravlja KS je za Klix.ba kazao da je vakcinacija protiv sezonske gripe počela početkom decembra prošle godine te da je u prva tri-četiri dana bio izuzetno dobar odziv građana te je utrošeno 5.000 doza.
"To je bio najbolji odziv u posljednjih 10 godina te nam je to bio blagi signal da bi se moglo desiti da nam čak i zafali vakcina pa smo imale i neke slatke brige. Ali nakon toga je uslijedio scenarij specifičan za naš mentalitet, gdje su se vakcinisali upravo oni najažurniji koji su to radili i prethodnih godina, a riječ je o osobama starijim od 65 godina, koje svakako spadaju u kritičnu grupu i koje su imunizaciju završile u prvih sedam dana", kazao je Šarkić.
Kako je naveo, riječ je o građanima KS koji se vakcinišu svake godine i koji, prema njihovim analizama, dosad nisu oboljeli od sezonske gripe.
"Postoji li onda bolji poziv za vakcinaciju od tih ljudi koji su konstantni i koji uvijek prođu sezonu bez obolijevanja od gripe. Međutim, mi imamo problema s dijelom radno sposobnog stanovništva koje također spada u rizične grupe. Riječ je o svim usposlenicima javnog sektora (policija, obrazovanje i mediji). Dakle, svi oni koji su svakodnevno u kontaktu s velikim brojem ljudi trebaju se vakcinisati kako bi smanjili mogućnost oboljenja od gripe. Oni imaju pravo na besplatnu vakcinu, ali izostala je njihova reakcija", dodao je.
Kazao je da će dio neiskorištenih doza završiti u infektivnom otpadu i da je to od svega najskuplje, jer su se građani mogli besplatno zaštititi, a nisu iskoristili tu priliku.
"Jednostavno se ne može vakcinisati na proljeće ili ljeto, nema smisla. Jer sezonska gripa je nekako najaktivnija u januaru, februaru pa i početkom marta, tako da se ranije treba vakcinisati, zato što organizmu treba dvije-tri sedmice za stjecanje imuniteta. Očigledno je da će se epidemiolozi naredne sezone morati malo više terenski angažovati i promovisati vakcinisanje", istakao je Šarkić.
Poredeći ovu s prethodnom godinom, nije ostalo mnogo više neiskorištenih doza, ali jeste naručeno više u proteklom periodu, zbog pandemije koronavirusa.
"Ove godine smo imali 9.400 doza, prošle oko 7.500, a prije toga 8.000. Nekada smo u najbolje vrijeme, kada nije bilo antivakcionalne kampanje, znali dobiti i po 15.000 doza, jer je bila velika zainteresovanost za vakcinacijom, ali to je bilo prije 10 i više godina, a sada je taj broj nažalost morao biti i smanjen. Nije strašno sada ni što je ostalo tih 1.200 doza, bilo bi alarmantno da je riječ o trećini ukupne količine, ali opet nismo zadovoljni, jer nije sve utrošeno, a mi smo očekivali da će biti, naročito zbog pandemije. Nažalost, svake godine dio doza završi u infektivnom otpadu", naveo je.
Na kraju je naglasio da se domovi zdravlja ne bave komercijalnom vakcinacijom, ali da ostali građani mogu besplatno primiti vakcinu od količina koje ostanu od onih namijenjenih rizičnim grupama.
"To je moguće u dogovoru s ljekarima porodične medicine i timom kojem građanin pripada. Tada ljekar iskomunicira gdje se nalaze preostale doze i osigura termin za vakcinisanje. To je svakako dobrodošlo kako bi se iskoristile sve vakcine, a ne da završe na infektivnom otpadu", poručio je Šarkić.