U Katedrali Srca Isusova održana sveta uskršnja misa: Molitva za mir i poziv na pokajanje
"Na početku ove svete mise molimo Božiji blagoslov u svim danima naših života kako bismo dočekali, kad to bude volja Božija, da s ovoga svijeta pređemo u onaj bolji i budemo dočekani kao draga djeca Božija i budemo nagrađeni vječnim životom", ovim riječima započeo je svečanu misu nadbiskup vrhbosanski Tomo Vukšić.
Nakon uvodnog pozdrava nadbiskupa uslijedio je obred škropljenja vodom, a zbor je pjevao pjesmu "Vidjeh vodu".
U svojoj poruci za Uskrs Vukšić se jučer naročito osvrnuo na one ljude koji su slabijeg imovinskog stanja.
"Potrebno je ponoviti da je Bog stvorio zemaljska dobra da budu u službi svih ljudi i da postoje kako bi čovjek mogao živjeti na dostojan način. Kada se dogodi da neki nemaju, poznat je nauk crkve da je to za to jer su drugi prisvojili ono što pripada siromasima. Ne dati siromasima je krasti siromasima, lišavati ih samoga njihovog života. Što posjedujemo nije naše, nego njihovo. Kada bilo što dijelimo potrebitima, ne darujemo svoje stvari već njima vraćamo ono što im pripada", istaknuo je.
Na kraju, Vukšić se osvrnuo na korizmu koju obilježavaju post, molitva i činjenje dobrih djela.
"Prema kršćanskom nauku, pod tim trima stvarima, vjera postaje vidljiva, pobožnost se održava, a krepost jača i traje. To troje ustvari su jedno i uzajamni su izvor duhovnog života. Onome koji moli i od Boga nešto traži, sveti Petar poručuje: 'Neka počuje gladnoga ako hoće da i Bog čuje za čim on gladuje. Neka bude milosrdan ako se nada milosrđu. Ko iziskuje dobrotu, neka je i vrši. Nepošten je onaj tražitelj koji za se' traži što drugome niječe", naglašava se.
Uskrsom se slavi uskrsnuće Isusa Krista koji je, prema kršćanskom vjerovanju, osuđen u četvrtak, razapet na krstu u petak, a uskrsnuo je u nedjelju. Uskrs tako slavi njegovo uskrsnuće odnosno njegov prelazak iz smrti u život. Ovaj praznik koji obilježava kršćanski svijetu predstavlja ljubav, pomirenje i praštanje.
Najpoznatiji običaj ovog katoličkog blagdana je ukrašavanje jaja koja simbolično predstavljaju ponovno rađanje. Jaja se ukrašavaju najčešće dva dana prije praznika na Veliki četvrtak ili Veliki petak.
