Pogled iz Banje Luke
0

U kojoj mjeri je inertnost opozicije u Republici Srpskoj doprinijela trenutnoj Dodikovoj politici

S. M.
Bosna i Hercegovina ušla je u četvrti mjesec političke i sigurnosne neizvjesnosti dijelom izazvane blokadama Milorada Dodika i njegovim najavama da će nadležnosti države osporiti odlukama Narodne skupštine Republike Srpske.

Povodom trenutnih političkih okolnosti u državi, mogućim sankcijama Dodiku, politici opozicije, sigurnosnoj situaciji i decembarskim izborima u Prijedoru razgovarali smo s politikologom Darkom Kuzmanovićem, koji nam je kazao da su najavljene njemačke sankcije Dodiku i njemu bliskom krugu ljudi poprilično realne.

"Njemačka sebi ne smije dopustiti u procesu ekonomskog oporavka od pandemije jedno krizno, potencijalno i ratno područje u Evropi, koje bi svakako usporilo njen ekonomski oporavak. U svakom slučaju Njemačka tu gleda svoje nacionalne interese pri čemu treba znati da je Njemačka u BiH od 90tih godina do danas uložila ogromnu količinu kapitala koji ne smije biti doveden u opasnost. Njemačka također ima geostrateške interese na području Balkana i neće dozvoliti da jedan potencijalno vojni sukob te interesi koji su prije svega ekonomske prirode, budu narušeni", ističe Kuzmanović.

Na koga će se odnositi sankcije?

Dodaje da će sankcije biti usmjerene prema Dodiku, ali ne i prema Republici Srpskoj, jer tu treba napraviti jasnu distinkciju. Naglašava da je Dodik u cilju očuvanja svog kapitala i krenuo u trenutnu avanturu.

"Prije svega treba staviti akcent na to da će potencijalne sankcije, koje će uslijediti ne samo prema Dodiku, već i prema njegovim saradnicima, biti koncentrisane isključivo na ličnosti, te da one neće imati nikakve veze s Republikom Srpskom i srpskim narodom. Dodik je do te mjere poistovjetio trenutnu vlast i sebe sa RS-om da se u očima velikog dijela javnosti, napad na Dodika smatra napadom na RS i njen narod, što nema bilo kakve veze s realnošću jer Milorad Dodik i SNSD nikada nisu bili, niti će biti jednako RS", tvrdi Kuzmanović.

Političari u BiH, ističe Kuzmanović, bez obzira na nacionalni predznak, veoma dobro sarađuju kada je riječ o njihovim ličnim interesima i raspodjeli vlasti dok se, kada je riječ o rješavanju konkretnih pitanja, poput kriminala, korupcije i nepotizma, prednost ipak daje nacionalnim temama koje su najbolji recept za stvaranje čistog političkog profita korumpiranih političara.

Da li je vojni sukob realan?

Dodaje da ne možemo znati da li je Dodik spreman ići do kraja u smjeru formiranja vojske Republike Srpske, odnosno pokušaja da ukine nadležnosti Oružanih snaga Bosne i Hercegovine na prostoru RS-a. Ipak, smatra da vojni sukob kakav smo gledali 90-ih u BiH sasvim sigurno nije moguć.

"Međutim, možemo znati i možemo reći da bi jedan takav potez sasvim sigurno pokrenuo vojni sukob u BiH, najvjerovatnije niskog intenziteta, koji ne bi bio u bilo čijem interesu i upravo je to razlog zbog kojeg se američka i njemačka diplomatija snažno angažovala, jer još jedan vojni sukob na teritoriji Evrope sasvim sigurno ni Njemačka ni SAD neće dopustiti", naglašava Kuzmanović.

Cijena afere "dva papka"

U kontekstu djelovanja opozicije u RS-u Kuzmanović smatra da je ona veoma inertna i da odgovornost za situaciju u kojoj se svi nalazimo snosi i sama opozicija.

"Afera 'dva papka', koja je u Republici Srpskoj bila pristuna 2014. godine, kojom je legalizovana i institucionalizovana politička korupcija u RS-u, a na koncu i u Bosni i Hercegovini, izazvala je mlade reakcije opozicije, iako je opozicija tada imala sve mehanizme da spriječi jedan takav kriminalni akt", tvrdi Kuzmanović te dodaje da kada su poslanici u NSRS-u jednom kupljeni bez bilo kakvih posljedica, takva praska se ustalila kako na državnom, tako i na lokalnim nivoima.

"Tako da je opozicija zapravo jedan od krivaca zbog kojeg imamo političku korupciju u Republici Srpskoj, a da nije bilo političke korpucije te 2014. godine na Opštim izborima, sasvim sigurno da ne bismo imali ovakvu situaciju kakvu trenutno imamo, jer Dodik ne bi formirao vladu RS-a koja nije imala ni legitimitet ni legalitet i bila je bazirana isključivo na kriminalnoj radnji, odnosno političkoj korupciji. Opozicija je mogla tada da povede narod u demonstracije, da na neki način iskaže svoju neposlušnost i da bojkotuje sve institucije, međutim, osim oštrih osuda, konferencija i moralisanja, ništa nije urađeno", naglašava Kuzmanović.

U kontekstu decembarskih izbora za gradonačelnika Prijedora ističe da će rezultati u određenoj mjeri biti pokazatelj snage opozicije i vlasti.

"Onaj ko pobijedi na izborima u Prijedoru sasvim sigurno će steći značajnu prednost za izbore i pred predizbornu kampanju 2022. godine. Činjenica je da su opozicione stranke u Prijedoru zbirno imale više glasova od gradonačelnika Prijedora, koji je izabran na posljednjim lokalnim izborima. Međutim, nikad se ne smije izgubiti iz vida da su izbori varljiva kategorija i da se uvijek mogu očekivati iznenađenja. U svakom slučaju, Izbori će pokazati na kojem nivou se trenutno nalazi opozicija i vjerovatno su izbori u Prijedoru značajniji za opozicione partije nego što je to slučaju za SNSD", zaključuje Kuzmanović.