"Cilj današnjeg obilježavanja je da odamo dužnu počast svim žrtvama, da se prisjetimo patnji i stradanja kroz koje su prošle žrtve torture te da prenesemo poruku misije Saveza logoraša BiH - da je naša obaveza da činimo sve da se zlo koje se desilo na prostoru BiH više nikada nikome ne ponovi", izjavio je za Fenu predsjednik Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini Jasmin Mešković.
Ceremonija obilježavanja započela polaskom kolona iz Prijedora i Kozarca te je nakon toga je uslijedila zvanična komemoracija.
Pročitana su imena ubijenih, nakon čega su pušteni baloni s njihovim imenima te položeno cvijeće.
Jučer je također obilježeno stradanje 124 logoraša koja su iz logora Omarska dovedena na Hrastovu glavicu.
"Logoraši su dovedeni ispred jame koja je duboka preko 20 metara. Tu je vršeno strijeljanje i bacanje u jamu. Ono što što je najtužnije jeste kada su se dželati umorili od ubijanja, donijeli su sebi stolice i iz sljedećeg položaja nastavili strijeljati", objasnio je Mešković.
Predsjednik udruženja logoraša "Prijedor 92" Mirsad Duratović izjavio je za Fenu da je ovo 21. godišnjica postojanja logora Omaska.
"Logor 'Omarska' je otvoren 24. maja 1992. godine, a kroz njega je prošlo oko 6.000 osoba, od čega je više od 700 ubijeno u samom logoru, na Hrastovoj glavici i na Korićanskim stjenama", kazao je Duratović.
Komemoraciji su, između ostalih, prisustvovali zamjenik ambasadora SAD u BiH Nicholas Hill, potpredsjednik RS-a Enes Suljkanović, kao i izaslanik člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.
Na teritoriju općine Prijedor, uz logor "Rudnik Omarska", djelovalo je više sličnih mjesta mučilišta i stratišta poput "Keraterma" u Prijedoru, "Trnopolja" kod Kozarca i drugih, a usko su povezani i s koncentracionim logorom "Manjača" na teritoriju općine Banja Luka.
Prema iskazima svjedoka, sa suđenja na Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY), u logoru je bilo pritvoreno i više desetina žena.
Dio njih bio je izložen sistematskim mučenjima i silovanjima.
Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju vodi se više sudskih procesa pojedincima osumnjičenim za zločine počinjene u logoru. Dio njih je osuđen, a dio sudskih procesa je prebačen na bosanskohercegovačke sudove.
