Svečano je i otvoreno spomen-obilježje za 200 šehida i civilnih žrtava ovog džemata, kao i vakufska, imamska kuća. Prisutnima su se obratili muftija goraždanski Remzija efendija Pitić, te profesor Mustafa efendija Spahić, koji je bio izaslanik reisul-uleme na ovom događaju. Muftija Pitić je iskazao riječi zahvalnosti svima koji su učestvovali u realizaciji ovog projekta.
"Ono što je urađeno do danas u ovom kompleksu u Orahovcima govori samo za sebe. Hvala dragom Bogu što nam je dao priliku da učestvujemo u ovome. Nekim ljudima se ne da učestvovati u hajru, a nama je Allah taj put otvorio. Hvala svima koji su svojim pogledom bili obradovani kad se ovo gradilo, hvala onima kojima je srce uzdrhtalo kad se ovo radilo. Hvala svima koji su bilo čime, makar tim pogledom i treptajem srca doprinijeli da ovo bude moguće. Čestitam džematlijama, Medžlisu i cijeloj Islamskoj zajednici (IZ) na ovom našem uspinjanju. Ovo je naše dostojanstvo", poručio je muftija Pitić.
Posebno je zahvalio Ministarstvu za raseljene osobe i izbjeglice Federacije Bosne i Hercegovine i resornom ministru Edinu Ramiću (SDA) koji je prisutvovao svečanosti, kazavši da je djelovanje ovog ministarstva izuzetno značajno za održivi povratak Bošnjaka. Izaslanik reisul-uleme, prof. Mustafa efendija Spahić je, komentirajući projekat obnove džamije, ukazao na to da su džamije prostori jačanja svijesti o bitnim životnim konceptima.
"Nema ništa što Allah stvara, a da ga ne stvara na određenom mjestu i u određeno vrijeme; a mi svijest o prostoru i vremenu dobijemo u džamiji. Moramo se okrenuti u tačno određenom pravcu te ne možemo klanjati kad nam naumpadne, nego kad je vrijeme za namaz. Poslanik a.s. govori da će onaj, koji sagradi džamiju veličine čapljinog gnijezda, imati sagrađenu kuću u džennetu", poručio je profesor Spahić.
Podsjetio je da su džamije prostor iz kojeg se trebaju širiti ideje progresa i dobra, o čemu, kako je kazao, svjedoči i praksa Muhammeda a.s. te istakao da postojanje džamije u Orahovcima, između ostalog, svjedoči jednom kontinuitetu organizacije vjerskog života.
"Vi ovdje potvrđujete da Orahovci od 16. stoljeća imaju svoju duhovnu, vjersku, idejnu, timsku, moralnu vertikalu. Imamo Allahovu kuću koja povezuje i udružuje džematlije u jedan sistem gdje smo svi ravnopravni", rekao je profesor Spahić.
Postojanje džamije na jednom prostoru, kako je naglasio, može biti garant očuvanju mira te garant muslimanskog obzira prema pripadnicima drugih religija.
"Kad je rušena ova džamija, onaj koji je to činio mislio je da je nju uništio i u našim sjećanjima i osjećajima. Vidite da je ona vraćena, sagrađena i napravljena. Iz nje se ako Bog da širi svjetlo. Širi se svjetski mir, svjetski poredak i svjetska sigurnost, jer čitav dunjaluk govori o Sarajevu, o četiri svjetska hrama na 400 metara. To je zahvaljujući islamu, koji priznaje sve ljude na svijetu kao Božija stvorenja i kao potomke Ademove", istakao je Spahić.
Značaj džamije za mještane
Obratili su se i predsjednik Organizacionog odbora Hajrudin Ćuprija, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Višegrad Hasan efendija Skorupan te predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa Višegrad dr. Bilal Memišević.
"Džemat Orahovci smješten je na lijevoj obali Drine i udaljen je šest kilometara od centra Višegrada. Prije agresije na Bosnu i Hercegovinu u ovom džematu živjelo je 400 bošnjačkih domaćinstava, a nakon agresije vratilo se njih oko 50. Orahovci su kroz historiju imali značajnu ulogu zbog svog geografskog položaja, nekada i zbog broja stanovnika. Nakon Prvog svjetskog rata, kada se Višegrad sastojao od sedam općina, Orahovci su bili jedna od općina sa 2.374 stanovnika, odnosno 434 domaćinstva. Nažalost, krajem 70-ih godina, nakon ukidanja uskotračne pruge, narod je počeo napuštati ove krajeve zbog gubitka veze sa ostatkom bivše države i loše putne infrastrukture", podsjetio je Ćuprija.
Ukazao je na značajnu organizacijsku ulogu vjernika okupljenih u ovoj džamiji u različitim vremenskim okolnostima.
"Džamija u Orahovcima je kroz historiju bila centar ovih prostora u svakom pogledu. U agresiji na Bosnu i Hercegovinu, organizacija protiv agresora i spašavanje stanovništva počelo je upravo u njoj. Hrabri Orahovčani sa svojim saborcima su slabo naoružani i bez hrane branili ovaj prostor skoro godinu dana. Posljednje mjesto na području Višegrada koje je palo u ruke agresora, gdje se pružao otpor jeste šire područje Orahovaca, gdje su borci nakon pada Ustiprače dobili naredbu da se povuku prema Goraždu", napomenuo je Ćuprija.
Predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa Višegrad dr. Bilal Memišević je podsjetio na specifičnosti naselja Orahovci te ukazao na ono što obnova džamije treba značiti za ovaj prostor.
"U mjestu smo na kojem su se rađali, živjeli i umirali hrabri, čestiti i odvažni Bošnjaci i Bošnjakinje. Džemat je gravitacioni centar bošnjačkog bića te glavna osovina koja pokreće procese kada su u pitanju Bošnjaci ovih prostora i diljem Bosne i Hercegovine. Sretan sam što je Medžlis Višegrad bogatiji jednom novom osovinom i pokretačkom snagom koja će, ako Bog da, rezultirati svime što je dobro. Vjerujem da će nas ovaj centar organizirati i jačati u našem duhovnom, nacionalnom i kulturno-civilizacijskom smislu", poručio je dr. Memišević.
Historijat džamije
O izgradnji prve džamije u Orahovcima i njenom vakifu ne postoje, kako su saopćili iz MINA-e, pouzdani podaci. Prvobitna džamija bila je sagrađena od kamena, a njeni tragovi sačuvani su i nakon njenog miniranja. Prema nezvaničnim podacima, sagrađena je 1551., renovirana u više navrata, i to 1936., 1947. i 1982. Džamija je služila svojoj namjeni sve do početka rata u Bosni i Hercegovini, kada je minirana i potpuno porušena.
Njena obnova je počela 2016, kada je formiran Građevinski odbor, a od tada do danas obnovljena je i potrebna infrastruktura za korištenje džamije - izgrađen je rezervoar za vodu i obnovljena trafostanica i riješeno pitanje rasvjete oko džamije te je u toku asfaltiranje pristupnog puta u dužini od oko jednog kilometra, saopćili su iz MINA-e.
