Evropska unija nameće porez svim državama koje izvoze u EU zato što žele postići karbonsku neutralnost do 2050. godine. Zato BiH mora poduzeti određene mjere kako bi spremna dočekala početak implementacije ovog projekta što je najavljeno za 1. januar 2026. godine.
Zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Ermina Salkičević Dizdarević kazala je kako je ovo jako važna tema za BiH i njenu privredu.
"Mi danas kroz tematsku sjednicu želimo uvesti u javni prostor ovu tematiku oporezivanja izvoza iz BiH u EU. Želim jasno reći da ovaj mehanizam nije nešto što se svima nama neće desiti. Ovaj mehanizam stupa na snagu 1. januara 2026. godine i mehanizam je koji će nas godišnje koštati 300 miliona KM. Ovo znači da imamo opciju da sav porez, koji svakako moramo platiti, za pet vrlo važnih industrija u BiH, ide u budžet EU; da sav porez ide u budžet BiH ili da napravimo mehanizam po kojem će dio ići u EU, a dio u BiH, da se poslije koristi za razvoj privrede i prilagodbu zelenoj agendi", kazala je.
Dodaje da će na današnjoj sjednici biti u fokusu politika vanjskotrgovinske razmjene BiH i kompanije o kojima malo vodimo računa.
"Želimo da ovo bude novi korak u radu Parlamanta BiH, a to je da se posvetimo realnom sektoru", kazala je.
Potpredsjednik vanjskotrgovinske komore BiH Zdravko Marinković kaže da je ovo jedna od najznačajnijih tema koje se tiču privrede.
"Zadnjih dvije ili tri godine neprestalno pričamo o obavezama iz Sofijske deklaracije. Sve to prolazi nekako tiho. Ovog momenta gorući problem koji će pogoditi privredu jeste trgovina karbonskim otiskom. Imamo jednostavnu dilemu i sad je do nas. U fokus trebamo staviti konkurentnost - želimo li da naša privreda bude konkurenta ili ćemo dozvoliti da padne sa uvođenjem CBAM-a. Vrijeme je vrlo kratko jer se radi o komplikovanom poslu. Ako ne budemo svi konkretni, onda evropsko tržište možda može za privredu BiH biti daleka prošlost. U međuvremenu nećemo biti u situaciju da osvojimo nova tržišta gdje se ne traži karbonski otisak, tako da se bojim da bi privreda mogla krenmuti put recesije što bi bilo katastrofalno za sve nas", kazao je.
Ipak, kaže da krećemo dobrim putem "imajući u vidu da su sve komore koje se bave ovim problemom stoje na raspolaganju i dobar su partner vlastima."
"Želimo 1. januar 2026. dočekati koliko-toliko spremni", zaključio je.
