Godišnjica atentata
733

U Sarajevu odata počast Gavrilu Principu i pripadnicima "Mlade Bosne"

FENA
(Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba)
Ispred spomen-kapele pripadnicima ''Mlade Bosne'' na groblju Sveti arhanđeli Georgije i Gavrilo u Sarajevu danas je odata počast učesnicima Sarajevskog atentata, na godišnjicu tog događaja.

Cvijeće su položili i počast odali rukovodstvo i članovi Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva "Prosvjeta" Sarajevo, predstavnici Ambasade Republike Srbije u BiH te Srpske pravoslavne crkve - Crkvene opštine Sarajevo i Humanitarnog udruženja "Dobrotvor".

Član Upravnog odbora ''Prosvjete'' Slobodan Šoja je kazao da se dugo godina okuplja ''šačica ljudi'' da bi pozdravila mladobosance koji su živjeli svoju ideju koja je, smatra, modernija nego što se danas može i zamisliti.

"Možda je u tome tajna zašto mi njih dovoljno ne razumijemo, zbog toga što nismo dovoljno svjesni njihove žrtve i njihove veličine", rekao je Šoja.

Svojevremeno je, tvrdi, učinjeno nešto što se danas ne cijeni.

"To je bila žrtva za BiH, Jugoslaviju i Evropu", poručio je Šoja te dodao da se ne radi o priči o srpskom dugu, o Vidovdanu, te da je ovo priča svih ljudi bez obzira na naciju i religiju koji su željeli više slobode i pravde nego što su imali.

Naglasio je da ne treba nikada u njima veličati one koji su ubili nekoga jer ubiti oca i majku troje djece nije nikakvo herojstvo.

"To je bila mladalačka ludost, ali u njima treba i u tom činu cijeniti ljubav prema svojoj domovini i slobodi", istakao je Šoja.

Uime Ambasade Srbije u BiH Damir Kovačević je kazao da su danas došli da odaju počast ljudima koji su dali najvrednije što svaki čovjek ima, a to je život.

Član ''Mlade Bosne'' Gavrilo Princip 28. juna 1914. godine izvršio je u Sarajevu atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda, a od posljedica ranjavanja preminula je i njegova supruga Sofija. Sarajevski atentat bio je povod za početak Prvog svjetskog rata.

Svi atentatori uhapšeni su i suđeno im je od 12. do 28. oktobra 1914. godine. Njihovi posmrtni ostaci preuzeti su iz zatvora zemalja bivše Austrougarske monarhije u kojima su tamnovali, nakon čega su 7. jula 1920. godine sahranjeni u zajedničkoj grobnici u Sarajevu. Spomen-kapela posvećena njima otvorena je 19 godina kasnije.