U Sarajevu održan skup o temi: "Jezik i vještačka inteligencija"
Organizator skupa je bio Savez za esperanto Bosne i Hercegovine, a pokrovitelj Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. Okrugli sto je okupio tridesetak naučnika, istraživača i praktičara iz Sarajeva, Zenice, Bihaća, Tuzle, kao i međunarodne učesnike iz Hrvatske, Srbije, Nizozemske i Danske.
Skup je otvorila Jasna Duraković, federalna ministrica obrazovanja i nauke, počevši svoje obraćanje na esperantu. Istakla je važnost ljudske komunikacije bez obzira na jezične barijere. Dekan Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu Jasmin Velagić predstavio je tek uspostavljeni studij o vještačkoj inteligenciji, prvi takve vrste u regiji.
Prvi dan skupa održana su dva panela: prvi o računarsko-tehnološkom aspektu, a drugi o etičkim razmatranjima, kao i večernje predavanje. Drugi dan skupa održan je panel sa lingvističkim pristupom.
Na prvom panelu uvodna obraćanja su dali profesori sa Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu. Profesor Samir Ribić učesnicima je demistifikovao tajne principa rada digitalnog računara i inteligentnih algoritama, objasnivši kako računar obavlja intelektualne zadatke. Profesorica Amila Akagić održala je uvodno predavanje o velikim jezičkim modelima, a profesorica Razija Turčinhodžić Mulahasanović govorila je o mašinskom učenju.
Drugi panel otvorio je profesor Federico Gobbo sa Univerziteta u Amsterdamu sa etičkim razmatranjima o korištenju vještačke inteligencije u univerzitetskom obrazovanju. Potom je Semir Hambo, glavni i odgovorni urednik portala Klix.ba, govorio o upotrebi vještačke inteligencije u medijima s akcentom na sprečavanju govora mržnje. Panel je zaključen istraživanjem o (zlo)upotrebi ChatGPT-a u visokom obrazovanju Bosne i Hercegovine koje je provela profesorica Senija Šehanović sa Filozofskog fakulteta u Zenici, a prezentirao Adis Kriko.
Iste večeri upriličen je prijem za učesnike skupa na kojem se u ime Akademije nauka i umjetnosti BiH obratila profesorica Marina Katnić-Bakaršić, koja je istakla nekoliko otvorenih pitanja koja donosi AI, kako izraziti emocije, da li AI može stvarati umjetnička djela u likovnom, muzičkom ili pisanom stvaralaštvu.
Drugi dan skupa održan je panel sa lingvističkim pristupom. Profesorica Fahira Fejzić-Čengić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu održala je uvodno predavanje o temi interkulturalna komunikacija i moguća uloga vještačkog jezika kao medija komunikacije. Profesorica Amela Šehović sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu govorila je o primjeni vještačke inteligencije u jezičkim istraživanjima. Direktor Instituta za jezik UNSA Jasmin Hodžić je govorio prirodnim, izvještačenim i vještačkim jezicima sa teolingvističke perspektive.
Drugim panelom završen je dvodnevni skup, a jedan od zaključaka je da su interdisciplinarne rasprave neophodne u cilju sveobuhvatnog sagledavanja fenomena vještačke inteligencije.
