U sastav Grada Sarajeva mogle bi ući nove općine, struka tvrdi da to narušava izgled grada
Predstavnici lokalne samouprave na posljednjem sastanku obrazložili su najpraktičnija rješenja i ona koja su u postojećoj pravnoj situaciji najbrža i najprihvatljivija za sve. Posebno su zanimljive reforme koje podrazumijevaju promjenu obuhvata Grada Sarajevo, čime bi neke općine mogle ući u sastav grada.
Ministar pravde i uprave Kantona Sarajevo Mario Nenadić za Klix.ba je kazao kako je riječ o najvećoj poslijeratnoj ustavno-pravnoj reformi u kantonu, a konačan cilj je iznalaženje trajnog i održivog rješenja kada je riječ o nadležnostima i odnosima između kantona, grada i općina u sastavu Grada Sarajeva.
"Predstavnici općina moraju se izjasniti o tome da li žele u sastav grada ili ne. Najinteresantnije bi bilo da općine Ilidža i Vogošća uđu u sastav Grada Sarajeva, ali postoje i druga rješenja. Hadžići su također zainteresirani, ali ako ne uđe Ilidža, ne mogu ni oni. Na sastanku smo vidjeli da svi pružaju podršku neophodnim reformama i da su svjesni da se reforme ustava moraju desiti jer postoje čitav niz presuda Ustavnog suda koje na to ukazuju i upozoravaju", kazao nam je ministar Nenadić.
Pojasnio je kako je prezentirano nekoliko mogućih rješenja kao što su zadržavanje postojeće organizacije Grada Sarajeva do organizacije grada od šest, sedam, osam ili devet općina.
"U svakoj ponuđenoj varijanti nadležnosti grada, kantona i općina moraju se složiti i dodatno pojasniti. Ustav se mora mijenjati bez obzira da li će u sastavu grada biti četiri ili devet općina i to smo dužni uraditi. I dalje ne postoji jedinstveno stajalište predstavnika općinskih vlasti u vezi najpraktičnijeg i najboljeg rješenja. Jedni su za održavanje postojećeg stanja, drugi za ulazak u grad, dok su treći eksplicitni i žele ući u sastav grada", izjavio je Nenadić.
Smatra kako je trenutno najbolje rješenje zadržati u gradu postojeće četiri općine, ali s prilagodbom i izmjena nadležnosti grada u odnosu na lokalnu samoupravu. Planirano je do ljeta usvojiti izmjene Ustava KS-a, a prije kraja godine donijeti Zakon o lokalnoj samoupravi i Zakon o pripadnosti javnih prihoda, čime reforma i u praktičnom smislu počinje.
Dok se reforma pokušava provesti prvo na papiru, a onda i u praksi, struka s druge strane ističe kako bi priključivanje još nekih općina u sastav grada dovelo do narušavanja urbanističe slike Sarajeva. Smatra to profesor na odsjeku za geografiju Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF) u Sarajevu Haris Gekić koji kaže da se grad ne bi trebao širiti dalje jer je trenutni stepen urbanizacije najbolje postavljen.
"Ukoliko bi se to dogodilo, postojalo bi mnogo više ruralnih dijelova i poljoprivrednog zemljišta, a neke općine nisu dobro saobraćajno povezane s ostatkom grada. Trebalo bi se prvo poraditi na razvoju infrastrukture i saobraćajne povezanosti kao što je uspostavljanje tramvajske pruge i kroz druge dijelove Sarajeva. Postoji mnogo dijelova do područja općine Vogošća, kao što je Kobilja Glava, koji se mogu prihvatiti kao Grad Sarajevo, što recimo nije slučaj s naseljem Hotonj", kazao je profesor Gekić za Klix.ba.
Nadalje navodi da ukoliko se stanje promatra prema stepenu urbanizacije, Vogošća je jedna od općina s najvećim stepenom urbanizacije u Bosni Hercegovini i prema tim parametrima bi mogla biti u sastavu Grada Sarajeva, ali opet s druge strane, kako navodi, zbog mnogo ruralnih odlika ne bi.
"Slična situacija se dešava i u Goraždu i Cazinu koji se također žele proglasiti gradovima, a ukoliko bismo to posmatrali geografski, to nije uredu jer u urbanom dijelu BiH živi mnogo manje stanovništva, nego u ostalim dijelovima. Više je to političko pitanje koje bi trebalo rješavati u narednom periodu", zaključio je Gekić.
