Za razliku od konvencionalnog prekida trudnoće, medikamentozni pobačaj je komforniji, manje je bolan, te ne podrazumijeva hirurške zahvate koji mogu dovesti do komplikacija kao što su upale, infekcije i slično.
Metoda podrazumijeva upotrebu dva lijeka koji kod pacijentice uzrokuju simptome identične onima koji nastaju u slučaju spontanog pobačaja.
"Ova metoda podrazumijeva da pacijentica prvog dana dolaska u kliniku dobija jedan lijek te odlazi kući. Nakon dva dana ona se vraća te joj se aplicira još jedan lijek. Četiri do šest sati nakon aplikacije pacijentica imitacijom spontanog pobačaja pobaci plod. Nakon toga odlazi kući, a kontrola joj se zakazuje za 14 dana", pojašnjava u razgovoru za Klix.ba načelnica Klinike za ginekologiju i akušerstvo u UKC-u u Tuzli prof. dr. med. sc. Dženita Ljuca.
S obzirom da ova dva lijeka još uvijek nisu registrirana u našoj zemlji, cjelokupna procedura dobijanje dozvola nadležnih institucija trebala bi biti završena za nekoliko mjeseci.
"Potrebno je uraditi interventni uvoz ovih lijekova i ja se iskreno nadam da neće biti eventualnih problema kada su u pitanju zakonske procedure. Ovi lijekovi se neće moći koristiti u domovima zdravlja zbog eventualne zloupotrebe, a takvo pravilo je i u zemljama Evropske unije", kaže Ljuca.
Sa primjenom ove metode prva je počela Francuska 1988. godine, a namjerni prekid trudnoće medikamentima već nekoliko godina dostupan je i pacijenticama u Sloveniji i Hrvatskoj.
"Već više od tri godine u Sloveniji se za prekid trudnoće uopšte ne primjenjuju hirurške intervencije", nastavlja Ljuca.
Prve pacijentice do kraja godine
Prve pacijentice koje će biti podvrgnute ovoj metodi u Klinici za ginekologiju i akušerstvo u tuzlanskom UKC-u očekuju se do kraja ove godine.
"Protokol koji planiramo uvesti bit će zasnovan na onom koji se već koristi u Sloveniji i Hrvatskoj. Važno je reći da će pristup ovakvoj vrsti pobačaja imati sve pacijentice u BiH, nezavisno iz kojeg kantona ili entiteta dolaze. Bitno je reći i to da, osim što je terapijski protokol ove metode vrlo jednostavan i prihvatljiv za pacijentice, on će sigurno pomoći i u očuvanju i unapređenju njihovog zdravlja, a u cilju sveukupnog poboljšanja reproduktivne funkcije žena, jer smo svjesni porasta broja pobačaja uz pad broja porođaja, odnosno sveukupnog pada nataliteta", naglašava naša sagovornica.
Iako je riječ o sofisticiranoj metodi koja sa sobom nosi daleko manji stepen rizika, napominje da će pacijenticama i dalje na raspolaganju biti namjerni prekid trudnoće putem hirurškog zahvata.
"Naravno, mi ćemo u narednom periodu raditi na edukaciji stanovništva, odnosno na iskren i korektan način pacijenticama ćemo približiti mogućnosti ove metode koja će, nadam se, uskoro početi sa primjenom. Međutim, koji način prekida trudnoće će pacijentica na kraju izabrati, mi ćemo ostavljati njoj na odluku", ističe Ljuca.
Cijena namjernog prekida trudnoće hirurškim zahvatom u UKC-u u Tuzli pod općom anestezijom trenutno košta 175,5 KM, dok je u lokalnoj nešto niža i ona iznosi 117 KM.
Zvanična cijena medikamentoznog pobačaja još uvijek nije utvrđena, međutim prema Ljucinim riječima, ona će biti nešto niža u odnosu na hirurški zahvat.
Više pobačaja, manje porođaja
U Klinici za ginekologiju i akušerstvo u UKC-u u Tuzli iz godine u godinu dolazi do povećanja broja namjernih prekida trudnoće. Samo u 2015. godini medicinski timovi ove klinike izvršili su 510 takozvanih "malih" pobačaja, odnosno pobačaja do 10. sedmice trudnoće.
U odnosu na zemlje regije, broj obavljenih namjernih prekida trudnoće u našoj zemlji znatno je veći.
"Prema statistici, u zemljama okruženja zastupljeno je osam pobačaja na 100 porođaja, dok se u BiH taj broj kreće od 12 do 13 pobačaja na 100 porođaja", kaže Ljuca i dodaje da je u Klinici za ginekologiju i akušerstvo u tuzlanskom UKC-u evidentno i smanjenje broja porođaja, a u prošloj godini obavljeno ih je ukupno 3.674.
Prema zakonskoj regulativi u našoj zemlji pobačaji se obavljaju do 10. sedmice trudnoće uz saglasnost trudnice i specijaliste ginekologije.
Ukoliko je trudnoća duža od 10 sedmica, prekid se dozvoljava samo u slučajevima kada postoji opravdana medicinska indikacija, odnosno kada je trudnoća posljedica nekog krivičnog djela, odnosno silovanja ili u slučaju da postoji saznanje da se može roditi dijete sa tjelesnim ili psihičkim nedostacima, međutim o tome odlučuje konzilij ljekara specijalista.
Ako je riječ o prekidima trudnoće starije od 20 sedmica, onda odlučuje etički odbor.
Najgori čin planiranja potomstva
Postoje brojni razlozi zbog kojih se pacijentice odlučuju na namjerni prekid trudnoće. Riječ je o emocionalno i psihički najtežem zahvatu i odluci koju pacijentica može postaviti pred sebe.
"Sam čin pobačaja je najgori čin planiranja potomstva. Nije svejedno odlučiti se na jedan ovakav postupak. Ne ulazeći u razlog zašto to pacijentica želi, mi kao profesionalci, ali prije svega kao humanisti i ljudi koji smo u tim momentima najbliži pacijentici, moramo tu njenu odluku odnosno problem, ako je u redu s aspekta zakona, kvalitetno riješiti i pružiti nesebičnu podršku", zaključuje Ljuca na kraju razgovora za Klix.ba.
