U Tuzli sa 111 hiljada birača, gradonačelnik ste ako osvojite samo 12 hiljada glasova
No, ono što je posebno poražavajuće je izuzetno mala izlaznost birača.
U Tuzli pravo glasa ima 111.512 osoba, no na izbore je izašlo njih svega 25 hiljada. Nije mnogo bolja situacija bila ni u ostalim gradovima, no činjenica je Tuzla treći najmnogoljudniji grad u BiH i da izaziva mnogo više pažnje od drugih općina i gradova.
Kandidat SDP-a Zijad Lugavić je osvojio 12.103 glasova odnosno 47,75 posto, a njegovi protukandidati sa najviše glasova su bili, nezavisni kandidat Mirnes Ajanović sa 7.832 glasa odnosno 30,90 posto i Omer Berbić ispred Naše stranke sa 4.434 glasa odnosno 17,49 posto.
Ako usporedimo ove izbore sa onim iz 2020. godine očigledan je drastičan pad izlaznosti, tada je pravo glasa iskoristilo 46 hiljada birača odnosno 41 posto. Pobjedu je tada suvereno odnio Jasmin Imamović sa 22 hiljade glasova, odnosno 51,93 posto.
U Bosni i Hercegovini ne postoji zakonska minimalna izlaznost, koja u pojedinim evropskim državama iznosi 50 posto, Također na lokalnim, ali ni općim izborima ne postoji drugi krug izbora.
U Hrvatskoj se drugi krug održava u svakom slučaju izuzev ako neki kandidat u prvom krugu osvoji više od 50 posto glasova. Ta praksa se primjenjuje i u Sjevernoj Makedoniji, kao i na Kosovu. S obzirom na uvijek prisutnu politizaciju Centralne izborne komisije, teško je očekivati da bi se nešto slično moglo implementirati u Bosni i Hercegovini.
Zbog čega je izlaznost na izborima u BiH na izuzetno niskom nivou je pitanje čiji odgovor nije jednostavan, te na njega utiče više faktora, no mnogi se pitaju da li ovakva izlaznost pa i rezultati lokalnih izbora u BiH daju potpuni legitimitet pobjednicima.
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
