Udar na Ustavni sud BiH: Sudija Zlatko Knežević pred dilemom, ispuniti Dodiku želju ili sačuvati lični dignitet?
"Neće imati sudije iz Republike Srpske. I sve buduće odluke Ustavnog suda BiH, iako pravno legalne, u Republici Srpskoj će biti delegitimisane", rekao je nakon održane posebne sjednice predsjednik NSRS-a Nenad Stevandić.
On je istakao da ne sumnja da je Knežević jedan od najboljih sudija u BiH, ali da NSRS ne može da ga smijeni, već ga poziva da podnese ostavku.
"Vidjet ćemo kako će se on odnositi prema tome", rekao je Stevandić.
Sudija Zlatko M. Knežević sada se, evidentno, nalazi pod pritiskom vladajućih struktura u manjem bh. entitetu i pitanje je da li će podleći političkom pritisku i postati samo jedan od figura koje povlači predsjednik RS-a Milorad Dodik ili će ipak sačuvati svoj dignitet i kredibilitet u Ustavnom sudu BiH i nastaviti raditi svoj posao kao i do sada.
A kako je sudija Knežević prije tr godine govorio o državnoj imovini, temi zbog koje je Dodik i pokrenuo udar na Ustavni sud BiH?
On je tada i slikovito pojasnio da uknjižena imovina na BiH ni u kojem slučaju neće smanjiti omjer entiteta, ili povećati, kako je sada 51:49 između Federacije BiH i Republike Srpske.
"Dakle, ne postoji mogućnost da se smanji teritorija Republike Srpske. Primjer je zgrada UIO BiH koja se nalazi u Banjoj Luci i njeno je vlasništvo, pa nije smanjena teritorija Banje Luke i RS-a", rekao je Knežević.
Tada se dotakao i budućnosti Ustavnog suda, odnosno stranaca u njemu.
"Јa vidim budućnost Ustavnog suda onako kako kažu Ustav i Parlamentarna skupština BiH. Ako promijene, a Ustav BiH dopušta promjenu stranih kolega, onda je to budućnost Ustavnog suda. Ako ne promijene, ostaje onako kako jeste", naglasio je Zlatko Knežević, tadašnji predsjednik Ustavnog suda BiH.
Zlatko M. Knežević je na dužnost sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine stupio je u julu 2011. godine, a dužnost predsjednika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine obavljao je od maja 2018. do maja 2021. godine, a iza njega je bogata pravosudna karijera.
Bio je član Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH i predsjednik Izvršnog odbora Advokatske komore Republike Srpske, a nositelj je i najvećeg priznanja Advokatske komore RS-a.
Treba napomenuti da i bez sudije kojeg imenuje NSRS, Ustavni sud BiH može nastaviti s radom, a to je definisano Pravilima Ustavnog suda BiH.
"Sjednica Ustavnog suda u plenarnom sazivu kojoj ne prisustvuju najmanje trojica sudija koje je izabrao Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i najmanje jedan sudija kojeg je izabrala Narodna skupština Republike Srpske se odgađa s tim da će se, u slučaju ponavljanja iste situacije bez opravdanih razloga, naredna sjednica održati", stoji u Pravilima Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Narodna skupština RS-a je sinoć izglasala i zaključak kojim zadužuje poslanike iz RS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH da u što kraćem roku pripreme i upute u parlamentarnu proceduru Zakon o Ustavnom sudu BiH, kojim će se definisati sastav Ustavnog suda BiH bez stranih sudija.
