Udruženja za zaštitu potrošača: Nezakonito je da stranci plaćaju skuplju kartu za Trebevićku žičaru
Edin Pašić, v. d. predsjednika Udruženja za zaštitu potrošača KS naveo je da se zakonski ne mogu formirati različite cijene karata, kao i to da je takva odluka diskriminatorska i može imati veće posljedice.
"Evropska unija će se po saznanju o ovakvoj odluci odmah pozvati na kršenje Zakona protiv diskriminacije. Tačno je da mi još nismo u EU, pa su se možda mislili 'provući', međutim, svugdje u svijetu je zabranjena diskriminacija stranih turista", naveo je Pašić.
Ovakvo različito formiranje cijena uporedio je s onim u javnom gradskom prijevozu i rekao da bi to značilo da se i one trebaju mijenjati.
"Naprimjer da građani Sarajeva plaćaju kartu 1 KM, a turisti 5 KM. Nema apsolutno nikakve razlike između te dvije stvari, jer se i jedno i drugo smatra prijevozom. Ta vrsta diskriminacije definitivno ne može proći, a jedini ispravni put formiranja cijene za građane i turiste jeste putem loyality programa, ali sad se postavlja pitanje na koga se više računa, na Sarajlije ili turiste", rekao je .
Gradsko vijeće Grada Sarajeva predložilo je i opciju loyality programa, međutim, još nije odlučeno o tome ko će sve imati pravo na njih, da li samo građani Sarajeva ili oni s područja cijelog kantona.
"Loyality programi su zamišljeni da kupci koji ponavljaju svoje usluge imaju određene benefite, dakle to bi u ovom slučaju bili građani Sarajeva i to je uredu. Međutim, postavlja se pitanje da li će to turistima biti prihvatljiva cijena za odlazak na Trebević i u suštini bi trebalo uporediti koliko se to plaća na sličnim turističkim lokacijama. Ako uzmete za primjer kupone koje koristite u GRAS-u i oni su jedan vid lojalnosti, gdje vi kao zaposlena osoba, student i penzioner ne morate plaćati 30 puta kartu, nego mjesečnu dobijate jeftinije. Tako da bi u suštini to bio način da se zaštite domaći, kao i strani kupci", naglasio je.
Pašić je naveo da svi ovi prijedlozi upućuju na to da nije urađena detaljna analiza, kao i to da nije napravljen ozbiljan biznis plan.
"U suštini, u našoj državi se sve odluke donose stihijski, bez nekog naučnog osnova. Ako Barcelona ima tri miliona noćenja godišnje, a 300.000 korištenja žičare, to znači da svaki turista koristi tu žičaru, ali to nije tako posmatrano i analizirano da se određeni modeli primjenjuju i u našoj državi. Ja sam siguran da to nisu tako uradili", pojasnio nam je sagovornik.
Prema Zakonu o zaštiti potrošača BiH u kriterijima za pružanje usluge potrošačima, trgovac je obavezan prema članu 38., tačka c, obezbijediti jednakost u pristupu i tretmanu svih potrošača.
To nam je naveo i Marin Bago, predsjednik Udruženja Futura iz Mostara koje se bavi zaštitom potrošača koji je naglasio da se ne smiju ni po kakvom zakonskom osnovu formirati različite cijene, te da za istu uslugu ona mora biti jednaka.
"Ne možete praviti razliku između domaćih građana to nikako nije po potrošačkim pravilima i mislim da nije dobra ideja. Jer prema tome znači da će djelatnik koji prodaje karte zapravo procjenjivati ko je domaći, a ko strani građanin. Prvo on ne može biti kompetentna osoba koja će procjenjivati ko je domaći, a ko strani i ko koliko treba plaćati, a to je sve u suprotnosti s potrošačkim društvom. Ako naprimjer dođem sa nekoliko kolega stranaca i kažem im da osoba nije nadležna da pregleda moje lične dokumente postavlja se pitanje kako će se onda to dalje riješiti, jer nije riječ ni o policajcu, ni cariniku", kazao je Bago.
Naveo je i to da je riječ o diskriminaciji, pogotovo prema mjestu prebivališta, a da nijedno tržište ne može tako biti orijentisano.
"To jednostavno nikakvu tržišnu logiku nema, nema nikakve veze sa tržišnom politikom. Znam ja da u BiH postoji mnogo takvih praksi, pogotovo određenih kulturnih i vjerskih institucija koje naplaćuju posebno domaćim građanima, a posebno strancima, a to jednostavno nije dopušteno, fer i korektno i nema nikakve veze sa tržištem", pojasnio je Bago.
U članu 7., tačka 2. istog Zakona navedeno je i to da se pojedinim grupama mogu doboriti posebne usluge (porodilje, mladenci, penzioneri, invalidi), ali da oni jasno trebaju biti istaknuti na prodajnom mjestu, međutim, nigdje nije navedeno da to nužno znači niže cijene karata.
Ekonomski analitičar Admir Čavalić naveo je da diferencijacija cijena karata o kojoj je govorio gradonačelnik Abdulah Skaka može biti određena prema kategorijama stanovništva u smislu da jedna cijena bude za domaće stanovništvo, a da se unutar njih formira niz drugih cijena za studente, zaposlene i penzionere, pa da onda bude s druge strane i cijena za turiste.
"Ali ne govorimo mi o žičari kao gradskom prijevozu već pšrije svega o turističkoj atrakciji jer ne treba nju socijalizovati i da se od toga svega sada pravi problem. Ne postoji problem da se nekoliko kategorija izdvoji, kao što su mala djeca, ali nema potrebe da se sada cijene razvrstavaju prema kategorijama stanovništva", pojasnio je Čavalić.
Istakao je i to kako se paušalno donose odluke bez ikakvih ekonomskih utemeljenja i opravdanih ekonomskih analiza.
"Nije mi jasno ni kakva je opravdanost ovakve odluke da li postoji možda ekonomska opravdanost, da je potreban novac za održavanje žičare. To ništa nije predstavljeno, kao ni prognozu očekivanja koliko će se ona koristiti, koliki se broj posjetilaca očekuje kako bi se na kraju mogla formirati ultimativna cijena", dodao je.
Čavalić je današnje prijedloge i odluke o cijeni karte za Trebevićku žičaru nazvao konfuznim i diskriminatorskim.
"To je zaista pogrešan i ekonomski i marketinsški postupak. Ipak je Abdulah Skaka gradonačelnik Sarajeva, grada koji bi trebao biti otvoren za sve, a ne da se njegovi posjetioci razdvajaju na ovakve načine i to ovako javno i direktno", zaključio je Čavalić.
Propali mirovni plan poslužio za stvaranje paradržave: Kako je proglašena Herceg-Bosna
