"Bosna i Hercegovina i dalje zaostaje na svom putu integracija u EU. Nakon oktobarskih općih izbora za zemlju će biti od suštinske važnosti da govori jednim glasom, provodi urgentne socio-ekonomske reforme i napreduje na svom putu ka evropskim integracijama", navodi se u saopćenju Evropske komisije.
Komisija je zaključila da je Bosna i Hercegovina postigla veoma ograničen napredak po pitanju političkih kriterija.
"Bosna i Hercegovina nije prevazišla zastoj u procesu evropskih integracija dok druge zemlje regije odlučno kroče naprijed. Ova razočaravajuća situacija nastupila je uglavnom zbog nedostatka kolektivne političke volje na strani vodstva zemlje. Potrebno je unaprijediti efikasnost i funkcionalnost političkih institucija na svim nivoima vlasti i hitno uspostaviti funkcionalan mehanizam za koordinaciju o pitanjima EU integracije", dodaje se u saopćenju.
Kao što se očituje iz socijalnih protesta s početka 2014, rješavanje socijalno-ekonomskih potreba građana mora biti prioritet na svim nivoima vlasti, s naglaskom na rješavanje veoma visoke stope nezaposlenosti mladih kao i na pružanje pomoći stanovništvu u stanju potrebe nakon obilnih poplava iz maja mjeseca.
"BiH je ponovo načinila veoma ograničen napredak u pogledu političkih kriterija. Nije bilo konkretnog napretka na uspostavljanju funkcionalnih i održivih institucija. U istom smislu je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine načinila veoma ograničen napredak u pogledu usvajanja zakonodavstva vezanog za EU integracije. Politička i među-etnička neslaganja imala su izrazito negativan uticaj na rad skupština na državnom nivou i u Federaciji", navodi se u saopćenju.
Nedostatak efektivnog mehanizma koordinacije za pitanja EU integracije nastavlja uticati na interakciju BiH sa EU, uključujući tu i nivo finansijske pomoći. Sektorske strategije u područjima kao što su transport, energetika i okoliš koje bi se odnosile na cijelu zemlju još uvijek nisu usaglašene, a upravo one čine preduslov za pomoć u tim područjima.
"Tokom 2013. ekonomija se donekle oporavila i rast je dostigao 1,5%. Međutim, ovaj skromni uspon je posustao u prvoj polovini 2014. kada se rast ponovo usporio, a kratkoročni rast je dodatno osujećen poplavama u maju. Stopa nezaposlenosti je ostala uporno visoka. Kvalitet javnih finansija ostao je nizak iako je upravljanje javnim finansijama donekle ojačano. Uprkos nekim sitnim poboljšanjima, konsenzus o središnjim pitanjima ekonomske i fiskalne politike i dalje je slab i time nastavlja kočiti reforme na nivou cijele zemlje. Veliki i neefikasni javni sektor sa višestrukim preklapanjima nadležnosti i dalje predstavlja rizike za fiskalnu održivost. Neefikasni pravni i sudski sistem ugrožava provedbenu sposobnost i ostaje da predstavlja jasan faktor odvraćanja za investicije kao i izvor korupcije", dodaje se u saopćenju.
