Uprkos presudama: Zločinci koje potražuje Sud BiH i dalje su na slobodi i pod zaštitom Srbije
Na tu činjenicu Vučića je "upozorio" i ambasador Bosne i Hercegovine u UN-u Sven Alkalaj, koji je tokom govora u Vijeću sigurnosti UN-a zatražio od Srbije da isporuči ratnog zločinca Novaka Đukića.
"Novak Đukić je slučaj koji najbolje ilustruje vitalnu važnost dosljedne saradnje između tužilaštava, nadležnih vlasti Bosne i Hercegovine i susjednih država Srbije i Hrvatske u skladu s principima međunarodne pravde i vladavine zakona, što je ključno za istragu i procesuiranje ratnih zločina. Đukić je, nakon što ga je nadležni sud u Bosni i Hercegovini osudio za ratne zločine, pobjegao u Srbiju. To je nesumnjivo imalo negativan efekat na saradnju u regionu i šteti dobrim i produktivnim bilateralnim i multilateralnim odnosima u cijeloj regiji. Đukić zbog toga mora biti vraćen da se suoči s pravnim i sudskim posljedicama svojih teških zločina", rekao je Alkalaj u svom izlaganju.
Brojni zločinci kriju se u Srbiji
Pored Novaka Đukića, u ovom trenutku "utočište" u Srbiji pronašli su i drugi politički i vojni zvaničnici Vojske RS-a, a koje Sud BiH tereti za zločine u brojnim dijelovima države.
Jedan od njih je i Radoslav Janković, bivši oficir u štabu Vojske RS-a, kojeg optužnica tereti da je pomagao u počinjenju krivičnog djela genocida. Janković je lično otpratio tri autobusa zarobljenika u Orahovac, gdje su i strijeljani.
"U optužnici se navodi da je u periodu od 11. do 19. jula 1995. godine Radoslav Janković, u svojstvu obavještajnog oficira u Odjeljenju za obavještajno-sigurnosne poslove u Glavnom štabu VRS-a, svojim djelima pomogao učesnicima udruženog zločinačkog poduhvata, znajući da su imali namjeru djelimično istrijebiti grupu bošnjačkog naroda, ubijanjem, prisilnim premještanjem pripadnika grupe i nanošenjem teških tjelesnih i duševnih povreda pripadnicima te grupe", navodi se na stranici Suda BiH.
U Srbiji se skriva i Svetozar Kosorić, obavještajni oficir Drinskog korpusa Vojske RS-a. Kosorić je u ratu pronalazio lokacije za zatočenja i masovna pogubljenja u julu 1995. godine. Sada živi slobodno u Srbiji, zahvaljujući tamošnjim vlastima koje ga odbijaju izručiti bh. pravosuđu pred kojim je optužen za genocid.
"Optužnica tereti optuženog Svetozara Kosorića da je, u svojstvu načelnika Odjeljenja za obavještajne poslove i kao jedan od članova Štaba Drinskog korpusa VRS, pomogao učesnicima udruženog zločinačkog poduhvata znajući da su imali namjeru djelimično istrijebiti grupu bošnjačkog naroda ubijanjem, prisilnim premještanjem pripadnika grupe i nanošenjem teških tjelesnih i duševnih povreda pripadnicima te grupe", navodi se u optužnici.
Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu i protiv Tomislava Kovača, komandanta Štaba policijskih snaga MUP-a Republike Srpske.
"Optužnica tereti optuženog da je od 6. jula do 1. novembra 1995. godine, za vrijeme široko rasprostanjenog i sistematičnog napada usmjerenog protiv pripadnika bošnjačkog civilnog stanovništva zaštićene zone UN-a Srebrenica i Žepa, u toku kojeg su VRS i MUP RS izveli operaciju trajnog i prisilnog premještanja ukupnog bošnjačkog civilnog stanovništva iz zaštićene zone UN-a Srebrenica i Žepa i operaciju hvatanja, zatvaranja, pogubljenja po prijekom postupku vojno sposobnih muškaraca i mladića Bošnjaka iz enklave Srebrenica, te operacije sakrivanja dokaza o pogubljenju", piše Sud BiH.
Iako je Kovač optužen za genocid, i on se u ovom trenutku krije na slobodi u Srbiji.
Duško Kornjača , kojeg Sud BiH tereti za zločin na području općine Čajniče, također se nalazi na slobodi i trenutno se krije u Srbiji.
"Optužnica tereti optuženog Duška Kornjaču da je u period od sredine aprila 1992. do kraja juna 1992. godine na području općine Čajniče, u okviru širokog i sistematičnog napada Teritorijalne odbrane i Policijske stanice srpske opštine Čajniče, kao predsjednik Kriznog štaba, kasnije komandant ratnog štaba Srpske opštine Čajniče te predsjednik Skupštine opštine i ministar odbrane u Vladi Srpske autonomne teritorije Hercegovina, kao svjestan učesnik udruženog zločinačkog poduhvata, planirao i naredio progon nesrpskog stanovništva iz općine Čajniče", navodi se.
Pojedini zločinci umrli na slobodi
Pored zločinaca koji se trenutno nalaze na slobodi u Srbiji, pojedini zločinci su uz zaštitu Srbije dočekali i kraj života na slobodi. Jedan od njih je i zločinac Milorad Pelemiš, komandant zloglasnog 10. diverzantskog odreda Glavnog štaba Vojske RS-a, čiji su pripadnici odgovorni za ubistva najmanje 1.200 Bošnjaka.
U godinama prije smrti Pelemiš se često pojavljivao u medijima u Srbiji i RS-u te je negirao optužnice iz BiH. Iako su sudski organi tražili njegovo izručenje, Srbija je uporno odbijala izručiti Pelemiša Bosni i Hercegovini.
