Upućen zahtjev za ocjenu ustavnosti kriminalizacije klevete u RS-u
Radi se, naime, o izmjenama koje su donesene u periodu od 2017. godine do 2023. godine, a odnosi se na kriminalizaciju klevete.
Kriminalizacija klevete, u suštini, odnosi se najviše na novinare i medije, ali i na građane.
Naime, Član 208a kaže:
(1) Ko o drugom licu iznosi ili pronosi nešto neistinito, znajući da je riječ o neistini, identifikujući to lice trećim licima na jasan način, i na taj način pričini štetu ugledu i časti tog lica, kazniće se novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 3.000 KM.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno putem štampe, radija, televizije, kompjuterske mreže ili drugih vidova komunikacije, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je ono postalo dostupno većem broju lica, kazniće se novčanom kaznom od 2.000 KM do 5.000 KM.
(3) Ako je ono što se iznosi ili pronosi dovelo ili moglo dovesti do teških posljedica za oštećenog, učinilac će se kazniti novčanom kaznom od 3.000 KM do 6.000 KM.
Što se Člana 208b tiče u njemu stoji:
(1) Ko iznosi ili pronosi štogod iz ličnog ili porodičnog života nekog lica što može škoditi njegovoj časti ili ugledu, a što nije, niti može predstavljati činjenice koje su od opravdanog interesa, kazniće se novčanom kaznom od 1.000 KM do 3.000 KM.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno putem štampe, radija, televizije, kompjuterske mreže ili drugih vidova komunikacije, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je ono postalo dostupno većem broju lica, učinilac će se kazniti novčanom kaznom od 2.000 KM do 5.000 KM.
(3) Ako je ono što se iznosi ili pronosi dovelo ili moglo dovesti do teških posljedica za oštećenog, učinilac će se kazniti novčanom kaznom od 3.000 KM do 6.000 KM.
(4) Istinitost ili neistinitost onog što se iznosi ili pronosi iz ličnog ili porodičnog života nekog lica ne dokazuje se.
I u konačnici, sporan im je i Član 280a u kojem stoji:
(1) Ko javno izloži poruzi, preziru ili grubom omalovažavanju Republiku Srpsku, njenu zastavu, grb, amblem ili himnu kazniće se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana izvršeno na način da se Republika Srpska označi kao agresorska ili genocidna tvorevina ili njeni narodi agresorskim ili genocidnim, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Ako je djelo iz stava 2. ovog člana izvršilo službeno ili odgovorno lice ili lice u institucijama vlasti ili organu koji se finansira iz javnog budžeta, kazniće se kaznom zatvora od dvije do deset godina.
(4) Ako su djela iz st. 1. do 3. ovog člana izvršena u namjeri promjene ustavnog uređenja Republike Srpske, njene teritorijalne cjelovitosti ili nezavisnosti, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
U svom Zahtjevu, podnositelji tvrde da navedene odredbe Krivičnog zakona Republike Srpske krše odredbe Ustava Bosne i Hercegovine, te zahtijevaju da se iste stave van snage. Također, ističu da su posljedice neustavnog Zakona izuzetno štetne za državu Bosnu i Hercegovinu.
Na osnovu Člana VI/3. a) Ustava Bosne i Hercegovine, poslanici su izrazili ozbiljnu zabrinutost u vezi sa potencijalnom povredom Ustava Bosne i Hercegovine, konkretno Člana II/3. h), koji garantuje osnovna ljudska prava i slobode građanima Bosne i Hercegovine.
Osim toga, poslanici su naveli i Član 10. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (EKLJP) kao osnov za svoj zahtjev. Ovaj član konvencije također štiti prava i slobode pojedinaca, a njegova primjena je od suštinskog značaja za Bosnu i Hercegovinu kao članicu Vijeća Evrope.
Podnositelji zahtjeva su sljedeći poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine:
Šerif Špago, Edin Ramić, Šemsudin Dedić, Šemsudin Mehmedović, Denijal Tulumović, Nermin Mandra, Amor Mašović, Safet Kešo, Midhat Čaušević, Jasmin Emrić, Elvisa Hodžić, Milan Dunović, Zlatan Begić i Vlatko Glavaš.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine sada će provesti proces ocjene ustavnosti navedenih odredbi Krivičnog zakona Republike Srpske kako bi utvrdio njihovu usklađenost s Ustavom Bosne i Hercegovine. Odluka Ustavnog suda bit će od suštinskog značaja za pravni okvir u Bosni i Hercegovini.
