Novi zakon koji će regulirati korištenje ličnih podataka građana Evropske unije, kako piše BBC, daje građanima više prava kada je riječ o korištenju njihovih ličnih informacija, odnosno njihovoj zaštiti.
GDPR, uredba koja je danas stupila na snagu, rezultat je napora zakonodavaca Evropske unije koji su nastojali ograničiti moć tehnoloških kompanija. Zakon je u Briselu usvojen u aprilu 2016. godine.
Zloupotreba ili bezbrižno rukovanje ličnim podacima donosit će novčane kazne do 20 miliona eura (23,4 miliona funti, 17,5 miliona funti) ili 4 posto globalnog prometa kompanije.
U Velikoj Britaniji, koja treba napustiti Evropsku uniju 2019. godine, novi zakon o zaštiti podataka će ugraditi odredbe GDPR-a, uz neke manje promjene.
Riječ je o najvećoj promjeni zakonodavstva u području zaštite ličnih podataka od postanka weba.
U posljednjih 25 godina internet je omogućio nove poslovne modele i radikalno promijenio svakodnevni život, a sada je nastupilo vrijeme za regulaciju tog nepreglednog područja nakon što je postalo jasno da, uz to što donosi mnogo dobrog i korisnog, postoje i realne mogućnosti zloupotrebe ličnih podataka.
Do sada je postojao zakon koji je štitio lične podatke građana EU, ali je nakon posljednjih predsjedničkih izbora u SAD-u postalo alarmantno kako se koriste lični podaci pa se dosadašnju regulativu stavili na stranu.
Zaštita podataka ovih dana izaziva puno pažnje nakon otkrića da su lični podaci više od 87 miliona korisnika Facebooka završili u rukama Cambridge Analytice, kompanije koja je bila angažovana u predsjedničkoj kampanji Donalda Trumpa.
Društvene mreže poput Facebooka, Twittera, zatim AirBnba, internetske trgovine, razne institucije koje svoje publikacije šalju elektronskom poštom traže ovih dana od svojih korisnika pristanak za korištenje podataka kako bi ispoštovali novi evropski zakon.
Mnoge odredbe koje sadrži GDPR i ranije su postojale na nacionalnon nivou, ali su sada objedinjene i pojačane i predstavljaju jedinstven okvir koji se primjenjuje u svim zemljama članicama.
Uredba znatno pojačava prava građana, a garantuje pravo na informiranost, što znači da svaki korisnik interneta koji je stavio na raspolaganje dio svojih ličnih podataka, od sada ima pravo znati čemu oni služe, koliko će vremena biti pohranjeni i hoće li ti podaci napustiti Evropsku uniju.
Novi zakon ne odnosi se na sve kompanije u istoj mjeri, što ovisi o njihovoj veličini i tipu podataka koje prikupljaju te načina kako ih koriste. Manje kompanije morat će samo štititi svoje podatke o klijentima u skladu "sa zdravim razumom", dok će se GDPR u potpunosti odnositi na one kompanije koje posluju u jednoj ili više evropskih zemalja.
Uredba se najviše odnosi na kompanije koje prikupljaju velike količine podataka poput tehnoloških kompanija, maloprodajnih firmi, pružatelja zdravstvenih usluga, banaka, osiguravajućih društava itd.
Jedan od ciljeva GDRP-a jeste i smanjenje količine podataka koji se koriste pa će tako kompanije trebati tačno odrediti koji im podaci doista trebaju i kako će ih zaštititi.
