Ušli smo u jedinicu za liječenje moždanog udara u Tuzli: Mjesto grčevite borbe za život
Moždani udar se dijeli na dvije vrste i to ishemijski te hemoragijski. Prvi oblik predstavlja stanje u kojem dolazi do prekida moždane cirkulacije začepljenjem krvnog suda, dok u drugom se odvija prsnuće krvnog suda, koje stvara krvarenja na strukturama mozga, odnosno centralnog nervnog sistema.
Prema medicinskim istraživanjima došlo se do saznanja da su za razliku od muškaraca, žene u dobi od 20 do 39 godina u dvostruko većoj opasnosti od nastanka moždanog udara. Kao jedan od razloga i faktora rizika su loši stilovi života, koje prate gojaznost, stres i upotreba kontracepcije.
Prema dosadašnjim iskustvima iz prakse u Klinici za neurologiju Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) u Tuzli, moždani udari se bilježe i kod trudnica, a posebno su rizične one sa komplikovanim trudnoćama. Načelnica spomenute klinike Aida Šehanović u razgovoru za Klix.ba kaže da su kod žena dodatni faktori rizika i neliječena hipertenzija, poremećaj metabolizma masnoće te dijabetes.
Prošle godine 840 osoba doživjelo moždani udar, preminule 93 žene
"Tokom prošle godine od 840 hospitaliziranih pacijenata zbog moždanog udara čak 414 je žena od kojih su nažalost 93 završile sa smrtnim ishodom. Od cjelokupnog broja hospitaliziranih žena, najmlađa je bila u dobi od 32 godine, dok je najstarija imala 95. Svi ovi podaci pokazuju da je broj oboljelih na ukupnu populaciju izuzetno veliki", priča nam Šehanović.
Posebno zabrinjavajući je i trend po kojem moždani udar sve više nastaje i kod mlađih pacijenata muškoga spola.
"Nedavno smo imali pacijenta od 20 godina i doživio je moždani udar. S druge strane, trenutno imamo jednu trudnicu koja je doživjela moždani udar u četvrtoj nedjelji trudnoće, a sada je u dvanaestoj. Trudnoća se odvija uredno, pacijentica je oporavljena, nema deficit, oštećenje na mozgu se zadržalo, ali joj srećom ne pravi značajan utjecaj na funkcionalnost. Prije nje smo imali pacijenticu koja je nakon porođaja doživjela moždani udar. To su uvijek dramatične situacije jer imate mladu ženu i tužno je da je njena beba otišla kući, a ona je morala u bolnicu zbog moždanog udara. Na svu sreću i ona se oporavila", ističe Šehanović.
Moždani udar se izuzetno teško može liječiti, a svaki od njegovih oblika, ukoliko pacijent preživi, ostavlja posljedice koje remete kvalitet života pojedinca, u većem ili manjem opsegu.
"Svaka osoba koja je doživjela moždani udar na neki način ima reduciranu aktivnost u društvenoj zajednici zbog invaliditeta koji nastane. Također, tu trpe i članovi porodice koji moraju brinuti o pacijentu", navodi Šehanović, istaknuvši da je i zagađenje zraka jedan od faktora rizika za nastanak moždanog udara.
Trajna oštećenja mozga
Proces koji slijedi pri nastanku moždanog udara je prilično intenzivan, moždano tkivo ulazi u hipoksiju, a zbog nedostatka hranjivih materija dolazi do infarkta mozga. U spašavanju života pacijenta kao i sprečavanja nastanka većih posljedica koje on sa sobom nosi veliku ulogu ima i vrijeme.
Kako nam pojašnjava naša sagovornica, ključno je ljekaru se javiti u vremenskom okviru od tri do četiri i po sata, kako bi se uspjeli spasiti dijelovi mozga čime se smanjuje invalidnost pacijenata. Oni u najtežim stanjima bivaju hospitalizirani u jedinicu za liječenje moždanog udara, koju još uvijek nemaju svi zdravstveni centri u BiH, ali je ona, između ostalog uspostavljena u UKC-u u Tuzli.
"Ova jedinica trenutno raspolaže kapacitetom od osam kreveta, sa cjelokupnom tehničkom potporom. Tu se zbrinjavaju pacijenti u životno ugrožavajućem stanju i oni zahtijevaju monitoring. Uspješnost liječenja zavisi od mnogih faktora. Moždani udar možemo liječiti ako se krene pravovremeno sa terapijom te ako je pacijent pod intenzivnim monitoringom, prije svega neurologa te drugih ljekara koji nam konsultativno pomažu u zbrinjavanju takvih pacijenata. To su nerijetko anesteziolozi, internisti, kardiolozi, fizijatri te neurohirurzi", pojašnjava Šehanović.
U Klinici za neurologiju duži niz godina se provodi procedura takozvanog "razbijanja moždanog udara" upotrebom alteplaze za trombolizu. Najprostije rečeno, u pitanju je aplikacija lijeka u venu kojim se vrši "rastvaranje tromba", odnosno otapanje krvnog ugruška koji i jeste razlog nastanka ishemijskog moždanog udara.
Kako ističe Šehanović, u saradnji s neurohirurzima trenutno se vrše pripreme i za uvođenje invazivnije procedure trombektomije koja se koristi u određenim fazama moždanog udara. Ona se kao takva primjenjuje u stanjima u kojima tromboliza nije izvodiva kod pacijenta ili njena aplikacija nije bila uspješna.
Dan crvenih haljina
Veoma je važno kazati da se moždani udar može prevenirati, a kako kaže Šehanović, čak 50 posto njih se uopće ne mora desiti.
"Naravno, postoje nepromjenjivi faktori koje ne možemo liječiti poput dobi, spola i rase. Međutim, mjere prevencije se prije svega odnose na liječenje faktora rizika, vođenje zdravog stila života, smanjenje pretilosti i unošenja šećera, povećanje boravka u prirodi, uz svođenje na najmanju moguću mjeru pušenje i alkoholna pića", savjetuje Šehanović.
U cijelom svijetu ovoga petka se obilježava Dan crvenih haljina, kojim se unazad dvadesetak godina pokušava skrenuti pažnja na moždani udar kod žena te njegovu prevenciju. Na promotivnim skupovima, kakav je održan i u Klinici za neurologiju u Tuzli, pokušava se podići svijest na značaj moždanog udara generalno u populaciji, a prije svega kod žena, zbog ranije navedenih medicinskih saznanja do kojih se došlo istraživanjima.
