U predmetima u kojima je Sud utvrdio postojanje povreda prava apelanata na pravično suđenje, zbog toga što sudovi nisu donijeli odluke u razumnom roku, nadležnim sudovima je naloženo da hitno okončaju postupak, te da o tome izvijeste Sud u određenom roku.
Sud je razmatrao i veći broj drugih apelacija koje su podnesene zbog navodnih povreda ustavnih prava apelanata koje su im nanijeli redovni sudovi.
Naprimjer, Sud je djelimično usvojio apelacije Edina Arslanagića, Amara Arslanagića, Šefika Handžića i Hasana Šepe podnesene protiv rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu i Vrhovnog suda FBiH donesenih u postupku određivanja i produžavanja pritvora.
U tom slučaju Sud je utvrdio kršenje prava u odnosu na prvoapelanta, Edina Arslanagića, kao uhapšene osobe kojoj je određen pritvor, a da nije "odmah" izveden pred sudiju radi saslušanja na okolnosti razloga na osnovu kojih je pritvor određen.
Također, Ustavni sud je zaključio da postoji kršenje prava kada odluke o određivanju i produženju pritvora, i pored toga što sadrže dovoljne i jasne razloge za postojanje osnovane sumnje da su apelanti počinili krivična djela koja su im stavljena na teret, kao općeg razloga za određivanje pritvora, istovremeno ne sadrže dovoljne i jasne razloge za postojanje osnova prema posebnom pritvorskom razlogu.
U određenom broju slučajeva apelacije koje su bile očigledno neosnovane i nedopuštene Sud je odbacio.
To se odnosi na predmete u kojima je Sud utvrdio da zahtjevi apelanata nisu opravdani, odnosno da činjenice koje su apelanti predočili Sudu ni na koji način ne mogu opravdati tvrdnju apelanata o postojanju kršenja njihovih prava zaštićenih Ustavom, ili da stranke u postupku ne snose posljedice navodnog kršenja prava zaštićenih Ustavom.
Na današnjoj sjednici doneseno je i nekoliko odluka kojima su odbačeni zahtjevi za ocjenu ustavnosti, jer su ih podnijele neovlaštene osobe. Ustavni sud je odbio više zahtjeva za preispitivanje ranije donesenih odluka koje je podnijela Vlada Federacije BiH, a koje su donesene u apelacijama u vezi s pravom na ''vojne stanove''.
U zahtjevima za preispitivanje Vlada Federacije BiH je kao nove činjenice navela okolnost da su apelanti u međuvremenu stekli drugo stanarsko ili ekvivalentno pravo u drugim državama.
Međutim, Ustavni sud nije nadležan za odlučivanje o tim činjenicama, već će o njima voditi računa Vlada Federacije BiH u postupcima odlučivanja o pravu i visini naknade u predmetima "vojnih stanova" shodno ranijim odlukama Ustavnog suda, saopćeno je iz Ustavnog suda BiH.
