Uz 161. godišnjicu rođenja Nikole Tesle: Inovatorstvo je svedeno na lični entuzijazam i ideje
Mnogo bitniji od samog programa su izazovi i svakodnevni problemi s kojima se u svom radu suočavaju ovi nadareni ljudi čiji su izumi nerijetko cjenjeniji u inozemstvu nego u zemlji u kojoj žive.
Predsjednica Udruženja inovatora grada Banja Luka Ana Lojić kaže da je okupljanje povodom 10. jula, dana rođenja Nikole Tesle, postalo tradicionalno s ciljem da se ne zaboravi lik i djelo genijalca koji je zadužio čovječanstvo.
"Mi nastojimo izložbom koja je posvećena Nikoli Tesli informisati mlade, s obzirom na to da se u našem obrazovnom sistemu takve stvari, nažalost, već dugo godina ne izučavaju. On je neko ko je zaslužan što svi mi danas egzistiramo na način na koji egzistiramo na Zemlji i stoga je bitno da se on ne zaboravi, ali i da motivišemo mlađe generacije na rad i inovatorstvo, jer bez toga, kao što je poznato, teško je zamisliti i privredu, i ekonomiju, i nauku", kaže Lojić.
Da se inovatorstvo kod nas svodi prevashodno na lični entuzijazam i inicijativu potvrđuje Gordana Lihović, zaposlena u Elektrokrajini i članica Upravnog odbora Saveza inovatora RS-a.
"Svi ovi ljudi pokušavaju svojim radom i zalaganjem doprinijeti razvoju i sebe kao pojedinca i društva u cjelini, mnoge od tih inovacija su uspjele biti plasirane kao gotov proizvod, da se pokrenu neke ideje, da se zaposle ljudi... Nažalost sredstva su zaista minimalna, od kada smo osnovali savez prije 20 godina izdvajanja su bila negdje ispod 0,1 posto iz budžeta, sada je došlo negdje do 0,5 posto BDP-a, a i to je veoma malo, razvijene zemlje izdvajaju minimalno od 2 do 5 posto kako bi mogle da podrže ljude koji imaju ideje i znaju kako da naprave nešto novo, što će u konačnici uroditi nečim od općeg interesa. Mi ovdje pokušavamo da budemo spona između inovatora i organa vlasti na republičkom nivou, odnosno Ministarstva nauke i tehnologije RS, jer ako nemamo organizaciju ne možemo ni ostvariti kontakte i neki napredak", navodi Lihović.
Najstariji banjalučki inovator je Jože Benković, koji se tim bavi 41 godinu. Svoj razvoj ponajviše, kaže, duguje radu u nekadašnjem banjalučkom gigantu – Čajevcu, koji je znao prepoznati i stimulisati kvalitetne izume.
"Inovatorstvo je nešto što može dosta unaprijediti društvo, prvo se mora doći do modela izuma, a onda i dosta uložiti, a onda kada se nešto napravi svi se dive, kupe zasluge, daju ti neku medalju ili plaketu, ali niko to ne gura negdje u proizvodnju. Zašto? Zato što nema tih sposobnih ljudi, kontakata, da povežu inovatore s proizvodnjom. Ni za vrijeme bivše Jugoslavije nije bilo idealno, isto biste dobili neko priznanje ili jednokratnu naknadu, ja sam dobio Majsku nagradu, Orden rad maršala Tita, Dvadesetsedmojulsku nagradu BiH, ali novca nije bilo. I dan danas samouko nešto izmišljam, ali to sam plaćam, dok u svijetu postoje biroi i specijalne radionice koje je društvo razvilo i to se plaća", priča Benković koji je u Čajevcu napravio uređaj koji tada ni u Njemačkoj nisu mogli napraviti. Radi se o uređaju za ispitivanje rada rotora i statora koji je imao blizu 30.000 obrtaja i koji je bio siguran kako radnik ne bi stradao.
Benkovićevim stopama je krenuo i 27-godišnji Slaviša Tatić, najmlađi banjalučki inovator, koji kaže da za inovacije kod nas nema dovoljno sluha i da zbog toga mnogi traže prolaz u inozemstvu.
"Neke od manifestacija koje mogu pomoći u plasiranju ideja su INOST i NTI, takmičenje za najbolju tehnološu inovaciju, tu mladi mogu vidjeti kakav ih put očekuje od ideje do realizacije. Ja sam osnovao preduzeće koje se bavi inovativnim proizvodima i uslugama, to su mašine za obradu stiropora koje su pronašle svoje mjesto na tržištu, ali finansije su zaista problem, ministarstvo daje neki podsticaj svake godine koji nije toliko ni mali, ali je nedovoljan da bi se neke inovacije sprovele u djelo", ilustruje Tatić.
U Banjoj Luci djeluje pedesetak inovatora, dok je taj broj u cijelom entitetu nekoliko stotina.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
