Uz Ernada Osmića školarci u Brčkom lakše uče: Svi predmeti mogu biti zanimljivi
Kroz dosadašnji rad Osmić je pomoću nekoliko inovacija pokušavao probuditi zainteresiranost kod učenika za usvajanje novih znanja i vještina, a u svojoj nakani je i uspio.
Noćnu moru za školarce često predstavljaju suhoparne definicije, zbog čega ih izuzetno teško pamte. Konkretno, iz bosanskog jezika i književnosti Osmić je svojim učenicima ponudio mogućnost da u svoje svakodnevne zanimacije ubace određene definicije iz maternjeg jezika, na način da pravopisnu ili gramatičku definiciju pretvore u internet mimove.
Ovaj mladalački jezik izuzetno je popularan na internetu, a kroz ovakvu metodu časovi su postali zanimljiviji, dok je usvajanje novih znanja za učenike mnogo jednostavnije. Za sve one kojima je pojam internet mima na prvu stran, najbolje pojašnjenje na našim prostorima su posteri s poznatog sitea Vukajlija.
Ernad Osmić u razgovoru za Klix.ba kaže da je ono što ga lično zanima i što u posljednje vrijeme pokušava implementirati u svoju nastavu gejmifikacija nastavnog sadržaja, odnosno pokušaj da učenici kroz igru, programiranje i osmišljavanje sopstvenih metoda učenja dođu do željenih rezultata.
"Implementacija za ovakav pristup ima mnogo. Učenici danas okupiraju prostor interneta i okrenuti su digitalnom sadržaju. Ja sam pokušao u nekoliko navrata infiltrirati, da se tako izrazim, taj prostor i nastavni sadržaj predstaviti, ne kao nešto što im treba biti strano, već kao sastavni dio digitalnih medija. Primijetio sam da se time postižu dvije stvari. Prva, učenici nisu na prvu odbijeni od konzumacije sadržaja, a druga, kada oni sami mogu birati način na koji će učiti (i kada im pružimo nekoliko različitih pristupa) znanje se usvaja razumijevanjem materije, a ne copy-paste ponavljanjem", kaže nam Osmić.
Menadžment Četvrte osnove škole u Brčkom na čelu s direktoricom Zumkom Grabus, skupa s ostalim kolegama, našem sagovorniku je dao stopostotnu podršku za svaki projekt i svaku od metoda koju je pokušao implementirati u nastavni proces.
S druge strane, zbog generacijskog jaza između učenika i nastavnika izuzetno je teško doprijeti do školaraca te im predavanja i usvajanja novih znanja i vještina učiniti zanimljivim, međutim naš sagovornik smatra da se to može premostiti.
"Najbolji način koji sam do sada otkrio je jednostavno zanimati se za interese učenika. Nove stvari i nove tehnologije koje su njima bitne trebamo upoznati kao prosvjetni radnici, a ne odbaciti kao novotarije i neprestano artikulirati kako je 'u moje vrijeme djetinjstvo bilo bolje zbog tog i tog'. Trebamo se interesirati za učenike i njihovu sadašnjost", smatra ovaj mladi Brčak.
Naš sagovornik misli da svako od nastavnika može raditi na isti način kao i on, naglasivši da niko nikoga ne sprečava u tome da nastavni plan i program rada interpretira na svoj način.
"Ko god navodi plan i program kao nešto što njega ili nju sprečava u tome da uvede inovacije u nastavu, treba se zapitati koliko je spremna ili spreman učiniti korak ka novom pristupu tom planu i programu. Ne kažem ja, planovi i programi se stalno moraju prerađivati i iz njih treba otklanjati manjkavosti, ali to će uvijek biti slučaj. Savršeni plan i program nikad neće postojati, ali naš neprestani rad na sebi može biti pokušaj savršenstva", ističe Osmić.
Govoreći o trenutnim manjkavostima plana i programa za bosanski jezik i književnost, naš sagovornik ide u smjeru rearanžiranja naslova koje djeca čitaju.
"Ja to, u neku ruku, uvodim na mala vrata, ali mislim da ne bi bilo loše po pitanju književnosti napraviti jednu bolju mješavinu klasika i novije književnosti iz 21. stoljeća", kaže on.
Ovaj mladi i ambiciozni Brčak također piše pjesme i kratke priče koje osvajaju nagrade. Do sada je objavio dvije zbirke poezije "Inat jezika", 2016. godine i "Bosanski robot" koja je svjetlost dana ugledala lani.
"Obje knjige su rezultat rada koji se uvijek dešava mimo onoga što bih trebao u tom trenutku raditi. Shodno tome, inspiraciju, ja mislim, niko nikad ne očekuje. Ona se može javiti dok gledamo TV, dok idemo u šetnju, dok čekamo u redu biroa za zapošljavanje... Mislim da mi iz tih svakodnevnosti inspiracija najčešće izbija na površinu", kaže nam Osmić.
Činjenica je da je izdavačka djelatnost u našoj zemlji danas siromašnija nego u decenijama ranije. Više nema onih dječijih časopisa, a i novih knjiga u školama je nažalost sve manje.
Osmić kaže da je izdavačka djelatnost na kraju krajeva biznis te da se ne može očekivati da neka djelatnost postoji ako za to nema konzumenata.
"Žaliti se na to kako jenjava izdavačka djelatnost u BiH bilo bi isto kao žaliti se što u Japanu nema dovoljno buregdžinica. Ako generacije naviknemo na knjigu, onda će i djelatnost vremenom doći sebi. Do tada, ima je kolika je potražnja", ističe Osmić i kaže da je stvaranje čitalačke navike kod djece bitnije nego odrasle učiti cijenjenju knjige kao medija.
Kada bi morao objasniti način organizacije svojih planova, obaveza i projekata, Osmić na kraju našeg razgovora kaže da bi ponajbliže bila sintagma uređeni haos.
"Istovremeno sam veoma formatiran što se tiče stvari na kojima radim, ali sam podjednako spontan kada dođe do redanja prioriteta. Pomirio sam se s tim da tako funkcioniram. Pripremam se za novu školsku godinu. Puno čitam, malo pišem. Gledam da redovno jedem zdravu hranu i da se krećem. Sadim drveće kad stignem. Šta se drugo može raditi?", kaže na kraju našeg razgovora ovaj mladi Brčak.
