Militarizacija djece
0

Veliki povratak "vojno-patriotske" obuke u ruske škole: Kalašnjikovi i u vrtićima

B. H.
Foto: VKontakte
Foto: VKontakte
Ruske škole svjedoče sve većoj prisutnosti pušaka Kalašnjikov koje nalaze svoje mjesto uz školske table i materijale za učenje. Od septembra 2023. godine osnovna vojna obuka bit će uključena u službeni ruski školski program.

Ova se promjena proširila čak i na neke vrtiće, gdje djecu uče kako pravilno sastaviti automatsku pušku. U međuvremenu, vojno-patriotski klubovi preuzimaju prostore koji su do sada korišteni za kreativne aktivnosti prenosi The Insider.

Vladina nedavna odluka predstavlja ponovno oživljavanje "temeljne vojne obuke", programa sličnog onom koji je postojao tijekom sovjetske ere prije nego što je prekinut 1993. godine. U to su vrijeme školsku djecu podučavali o taktici samoodbrane u slučaju nuklearnog ili hemijskog napada, tehnike prve pomoći i rukovanje vatrenim oružjem.

Tokom proteklih nekoliko mjeseci, organizacije usmjerene na patriotski rad s mladima povećale su svoje napore u pružanju vojne obuke, uključujući korištenje oružja. Osim toga, neke od tih grupa počele su posjećivati ​​škole kako bi promovirale svoju praksu i ideologiju drugim učenicima. U nekim slučajevima, same škole idu dalje od ovih napora pružanjem vlastitih programa vojne obuke, koji mogu uključivati ​​obuku za vatreno oružje.

Nakon aneksije Krima, značajno je porastao broj vojno-patriotskih klubova (VPK) koji djeci nude vojno obrazovanje. Prema službenim podacima, sada postoji više od 5500 takvih klubova. Godine 2015. ministar obrane Šojgu, u saradnji s predsjedničkom administracijom, osnovao je pokret Yunarmiya (Omladinska vojska), koji nastoji mlade ljude upoznati s osnovama vojne obuke i "očuvati i proširiti patriotske tradicije". Web stranica organizacije tvrdi da broji 1,25 miliona članova, što uključuje i ukrajinsku djecu iz Mariupolja koja su prisilno upisana u njezine redove.

U nekim slučajevima škole su proaktivno preuzele na sebe obuku djece u korištenju vatrenog oružja. U februaru je tužiteljstvo pregledalo nekoliko škola u Sankt Peterburgu , a sudu u Kujbiševu je podnesena peticija nakon što je otkriveno da školi #294 u središnjem okrugu nedostaju "osnovni materijali", uključujući bombe F-1 i RGD-5 , i jurišne puške Kalašnjikov. Uprkos protivljenju direktora škole, žalba tužitelja je uspjela. Međutim, druge škole već su nabavile svo "potrebno" oružje.

Neke škole su i same održavale vojne kurseve. Na primjer, na proslavi Dana branitelja domovine 24. februara 2023., učenici iz škole #31 u Yoshkar-Oli učili su bacati bombe za obuku, trčati s oružjem, rastavljati automate Kalašnjikov i pucati iz zračnih pištolja u školskom dvorištu. Jedan je učitelj s ponosom opisao učenike od 6. do 10. razreda kao "rezervne vojnike" koje su učili rukovati oružjem, pružati medicinsku pomoć, odbijati neprijateljske napade, protunapadati u pravom trenutku, trčati s preprekama i precizno pucati iz bilo kojeg položaja.

Vježbanje bacanja ručnih bombi (Foto: VKontakte)
Vježbanje bacanja ručnih bombi (Foto: VKontakte)

Ruske obrazovne ustanove sve mlađu djecu uvode u obuku rukovanja oružjem kako bi im ulile samopouzdanje i potakle ih da slijede pravi put. Primjerice, nedavno su mladi vojnici pozvani u vrtić u regiji Krasnoyarsk kako bi s djecom proveli "borbenu obuku", koja je uključivala zajedničko rastavljanje i sastavljanje automatskog oružja.

Alexander Trosov, profesor psihologije, smatra da je atmosfera agresije u koju je Rusija uronjena čak jača od škole koja uslovljava razvoj djetetove osobnosti:

"Sve dok se na militarizam u početku gleda kao na igru ​​ili prolaznu fazu, on možda neće imati značajan učinak na osobni razvoj. Međutim, ako se rusko društvo počne snažno identificirati s vojnom historijom i duhom militantnog patriotizma, posljedice bi mogle biti ozbiljnije. Prožimajući diskurs o tome da je 'cijeli svijet protiv nas' i ideja da 'svi žele Ruse baciti na koljena i da smo okruženi neprijateljima i izdajicama, stvara opasno okruženje za djecu. Stalno su okruženi agresijom, a takvo razmišljanje može dovesti do različitih postupaka, kao i opće tvrdoglavosti i nevoljkosti traženja kompromisa. Djeca bi to mogla početi doživljavati kao normu", kazao je Trosov.

Nerijetko vojno-patriotske organizacije fizički preuzimaju miroljubive institucije. U Moskvi je, na primjer, organizacija mladih koja je pružala obrazovne i kulturne aktivnosti za socijalno ugroženu djecu izgubila općinsku dozvolu za pravo na nastavak iznajmljivanja parcele zemlje koju je zauzimala 25 godina. Umjesto toga, pravo besplatnog najma prostora dobio je vojno-patriotski klub. Dužnosnici su svoju odluku obrazložili tvrdnjom da je "vojno obrazovanje sada važnije od umjetnosti".