Vijeće Evrope: Teško je riječima opisati iskustvo, utjecaj i traumu genocida u Srebrenici
"Teško je riječima opisati iskustvo, utjecaj i traumu genocida u Srebrenici. Ono što se dogodilo prije 25 godina bilo je užasnije od onog što može stati u riječi. Sama civilizacija je doživjela slom i hiljade ubijenih i hiljade raseljenih lica su strašni dokazi čovječanstva u najgorem obliku. Ono što je učinjeno nikada se ne može popraviti i sam četvrt vijeka kasnije, realnost Srebrenice i dalje je surova i opipljiva", navela je Pejčinović Burić.
U ovoj izvanrednoj okolnosti, od suštinske je važnosti da postoji odgovornost, da se utvrdi istina i da ona bude poznata, te da se ostvari pravda, navela je.
"Put do postizanja tih stvari je dug, težak i krivudav – ali to je put kojim se mora ići. Dugujemo to žrtvama; onima koji su izgubili živote i onima koji nastavljaju da žive s ovom realnošću. Za one porodice koje su izgubile voljene, bol je dubok i trajan. Ne možemo istinski razumjeti muke koje osjeća svaki pojedinac, ali moramo učiniti sve što možemo kako bismo olakšali taj teret. Također je ispravno da riječ Srebrenica ostane urezana u kolektivnu savjest Evrope. Nadali smo se da takav zločin više nije moguć na našem kontinentu i u naše vrijeme. Ali dogodilo se. Stoga, sjećanje ne služi samo da bi se ukazalo poštovanje žrtvama, već kao i motivacija za svakoga od nas da učinimo što možemo kako bismo spriječili da se takva stvar ponovi. Od razine pojedinca pa sve do međunarodnih organizacija, možemo koristiti priliku da obrazujemo sebe i druge – to je pristup koji je temelj rada Vijeća Evrope", navela je Pječinović Burić.
Moramo poučavati da je pogrešno mrziti druge zbog etničke pripadnosti, religije ili bilo koje druge razlike, kazala je.
"I da je ispravno njegovati dobrotu, pristojnost i dostojanstvo koje žive unutar svih nas i koje su naša nada u bolju budućnost", poručila je generalna sekretarka Vijeća Evrope Marija Pejčinović Burić u svojoj video poruci povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici.
Ove godine u mezarju u Memorijalnom centru u Potočarima kopa se devet žrtava genocida iz jula 1995. godine.
U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari do sada su smiraj pronašle 6.643 žrtve genocida, a traga se za još više od 1.000 nestalih Srebreničana. Do sada su u mezarju Memorijalnog centra ukopana 432 maloljetnika i 26 žena. Od tog broja 19 je žena žrtava genocida, a ostale su stradale tokom 1992. godine. Posmrtni ostaci žrtava genocida pronađeni su na oko 570 različitih lokaliteta. Najmlađa do sada ukopana žrtva u Potočarima je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija nana Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.
U napadu na “zaštićenu enklavu UN” Srebrenica, u julu 1995. godine, koji su izvele jedinice tadašnje Vojske Republike Srpske pod komandom haškog osuđenika Ratka Mladića, ubijeno je više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka, a na desetine hiljada žena, djece i starijih ljudi deportovano ili je spas bilo prinuđeno tražiti u okolnim šumama, tražeći put ka slobodnoj teritoriji na području Tuzle. Pred Tribunalom u Haagu te sudovima u regionu, za genocid počinjen u Srebrenici do sada je osuđeno 47 osoba, na više od 700 godina zatvora, kao i četiri doživotne kazne zatvora.
Izrael u ratu protiv ezana, naređena zapljena zvučnika: "Ta nerazumna buka uznemiruje građane"
