Vijeće ministara usvojilo odluke o gradnji istočne i južne gasne konekcije
Ukratko, južna interkonekcija treba biti alternativa za ruski ga si odnosi se na uvoz gasa iz Azerbejdžana. Ono što je izazvalo mnogo polemike jeste ideja da se zakonski omogući formiranje posebnog preduzeća kojeg biosnovala dva hercegovačka kantona, čime bi se zaobišla federalna kompanija BH Gas.
Također, na sjednici je usvojen i Nacrt osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između BiH i Srbije o izgradnji gasovoda/plinovoda "Nova istočna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Srbije" na pravcu granica Srbija - Bosna i Hercegovina - Bijeljina - Banja Luka - Prijedor - Bosanski Novi.
Na istočnoj interkonekciji, koja bi trebala biti nova ruta za ruski gas insistira vlast iz RS-a, što je u nekoj vrsti suprotnosti sa zvaničnom politikom EU koja nakon ruske agresije na Ukrajinu radi na postizanju što manje ovisnosti o ruskim energentima.
Pored interkonekcija, Vijeće ministara je na ovoj sjednici usvojilo još dvije važne odluke i to one koje se odnose na Nacrt zakona o vanjskim poslovima Bosne i Hercegovine.
"Dogovor donosi rješenja i našu zemlju vodi naprijed. Konflikt i svađe koriste samo političarima, garantuje mandat i plate", poručio je Konaković.
Naravno, odluke koje su u posljednjih nekoliko sedmica izazvale najviše pažnje u političkom životu BiH odnose se upravo na izgradnju interkonekcija.
Predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto na jučerašnjoj konferenciji za medije povodom 100 dana rada novog saziva Vijeća, izjavila je kako Bosna i Hercegovina mora imati razvijen sistem plinovoda.
"Što se tiče interkonekcija, mislim da BiH mora razviti sistem plinovoda osiguranjem novih pravaca i ta je potreba i više nego opravdana. Sve što se odnosi na takve prioritete da su to prioriteti BiH, ne vidim nijednog razloga da bi neko imao nešto protiv takvih projekata. Svako od nas ima obavezu poštovati Ustav. Kada je u pitanju donošenje Zakona o gasu, mi zaključak još nismo dobili od Predsjedništva. Što se tiče donošenja zakona to je nadležnost entiteta i mislim da se sve institucije trebaju pridržavati nadležnosti Bosne i Hercegovine", naglasila je Krišto.
Također, naglasila je kako Bosna i Hercegovina ima mnogo jasniju situaciju kada je riječ o Istočnoj interkonekciji nego što je to slučaj za Južnu.
"Dobili smo prijedlog odluka u kojem temeljem zakona o sklapanju međunarodnih sporazuma imenujemo povjerenstvo. Za Istočnu interkonekciju, imamo zakon koji je donesen u RS-u i prijedloge za provođenje sporazuma i faktički čistu situaciju da se krene u pregovore. Kada je u pitanju Južna interkonekcija oni su iz procedure povukli određeni broj zakona između ostalih i taj. Nadam se da će Vlada uputiti drugi prijedlog. Do ovog trenutka, nismo imali zakon na razini FBiH i u tom slučaju još nemamo još uvijek uslove za sklapanje sporazuma. Onog trenutka kada se na razini FBiH dogovori zakon, Vijeće ministara će uraditi ono što je naš posao", poručila je.
Za razliku od Vijeća ministara koje je odobrilo nacrte koji se tiču pokretanja projekata interkonekcija, članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović izjavili su kako neće podržati ove projekte.
"Oni mogu govoriti šta god hoće, kad je riječ o međunarodnim ugovorima, sve završava na Predsjedništvu. O situaciji u Predsjedništvu imam svoje mišljenje. Sve može, dajte državni zakon o gasu da definišemo te stvari zakonski", poručio je.
Željko Komšić je pojasnio da, iako se svako pitanje tiče se svakoga u Bosni i Hercegovini, Istočna interkonekcija, za koju se govori da će povećati zavisnost od Rusije, ide samo u RS te da to nema veze s Federacijom. Međutim, Južna interkonekcija je komplikovaniji problem.
"Ne bi ona bila problem da se radi onako kako je dogovoreno jer je dogovoreno da BH-Gas radi taj posao. U međuvremenu HDZ je u jednom kantonu napravio preduzeće koje treba da preuzme taj posao bez zakonskog uporišta. Zato kažem zaustavite se, dajte državni zakon o gasu. Slažem se da treba raditi diverzifikaciju izvora snabdijevanja, ali ovamo odbijamo da ta Istočna interkonekcija dovede gas u RS, a od mene traže da isto takvo pravo isporučim Zagrebu i Draganu Čoviću za snabdijevanje ovog centralnog dijela BiH, odnosno najvećeg potrošača u BiH, a to je Sarajevo, dio ekonomije u Visokom i Zenica", rekao je.
