Višegodišnja agonija i borba glumice Jasne Diklić za svoje stanarsko pravo
Diklić je tek jedna od nekoliko stotina osoba u FBiH koji već godinama bezuspješno nastoje riješiti stambeno pitanje i otkupiti stan u kojem žive.
"Od 1952. godine stanujem u stanu od 59 kvadratnih metara koji je moj otac dobio kao i svi ostali nosioci stanarskog prava. 1984. godine postajem nosilac stanarskog prava poslije mojih roditelja. Znači, bez prekida živim 65 godina u istom stanu. Svi papiri koji su bili u skladu sa zakonom, a koje imam, naslovljeni su na Općinu Centar, a ne na ime vlasnika stana", rekla je Jasna Diklić.
Ona dalje objašnjava kako je 11. augusta 2006. godine podnijela zahtjev za otkup stana, ali je odbijena uz obrazloženje da je stan u privatnom vlasništvu i da je izuzet iz nacionalizacije 1963. godine po tužbi vlasnice. Kaže kako ovakvih privatnih stanova na kojima postoji stanarsko pravo u Federaciji ima 212.
"Mi, obespravljeni, poniženi, kojima se oduzima pravo na dom, krećemo u borbu, misleći da je normalno i prirodno da nam se objasni zašto smo diskriminirani u svojim pravima", objašnjava Diklić.
Ova glumica piše kako njena golgota traje sve do danas. Sama je krenula u potragu za informacijama i saznala da su direktni nasljednici stana u kojem živi umrli (prvi nasljedni red) i da su nasljednici daleki rod umrle vlasnice stana, koji nikada nisu pitali za stan i nikada nisu živjeli u BiH, niti su bili državljani BiH. Obraćala se svim vladinim i nevladinim organizacijama, kao i visoko-pozicioniranim političarima.
"To traje 17 godina. I odgovori su da ne mogu ništa ili da ne znaju ništa! Šta je namjera nedonošenja ovog zakona… pa namjera je da biološki nestanemo. Donijeli su po svojoj mjeri Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, u kojem je pod tačkom 47e i naš problem. Taj Prijedlog zakona su izglasali na Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH na 26. sjednici 17. januara 2013. godine, a Dom naroda taj prijedlog koji je stavljen na dnevni red 20. oktobra 2014. godine nije razmatrao, jer nije bilo kvoruma! Bili su izbori, otišli ljudi, šta oni imaju sa našim životnim problemom, jer su svoj davno riješili i to po nekoliko puta!", ogorčeno pojašnjava Jasna Diklić.
Dalje objašnjava kako je Vlada Federacije BiH na drugoj sjednici 9. aprila 2015. godine donijela zaključak kojim je iz parlamentarne procedure povukla ovaj Prijedlog zakona, a u januaru 2017. godine Vlada Federacije na čelu s premijerom Fadilom Novalićem ponovo stavlja na dnevni red ovaj Prijedlog zakona i, kako kaže Diklić, "preleti" preko njega vraćajući ga Federalnom ministarstvu prostornog uređenja, koji je predlagač ovog mrtvog zakona.
"Nemajući kud, jer shvatamo da vjerovatno za našeg života nećemo dobiti ravnopravan status kao i ostali nosioci stanarskog prava, prećutno pristajemo na ovaj Prijedloga zakona koji je najvećim dijelom za nas nepravedan (nosioci stanarskog prava na stanovima u privatnom vlasništvu treba da u roku od 10 godina od donošenja zakona dobiju zamjenske stanove) i tražimo da se izglasa. Ali ni to ne pomaže. Obraćam se ministru Federalnog ministarstva prostornog uređenja Josipu Martiću koji mi pismenim putem saopštava da je zakon stavljen u okvir restitucije… Pa zašto ste onda, gospodo, Prijedlog zakona izglasali 2013. godine na Predstavničkom domu, a tada nije bilo riječi o restituciji. Tako su zaokružili svoju manipulaciju, riješili problem stalnog zapitkivanja i stavili naš problem u okvir rješavanja restitucije koje neće biti, bar ne za mog života", priča Diklić.
Kako kaže, na kraju su donijeli sramnu odluku na kantonalnom nivou da nosioci stanarskog prava moraju vlasnicima stanova plaćati najam po kvadratu, što znači da su im uzeli i stanarsko pravo.
Ostali kantoni u Federaciji nikada nisu donijeli ovakav zakon, jer on treba da se donosi na federalnom nivou. Republika Srpska i Distrikt Brčko su davno riješili ovaj problem.
"Ova zemlja nema državu, jer da ima imala bi i pravo i pravdu! Gdje su odgovorni predsjednici i članovi vodećih stranaka SDA, HDZ, SDP koji su legitimni kreatori naših ugroženih prava, gdje je njihov osjećaj za moralne i poštene stavove? Mi ćemo se i dalje boriti za principe prava na slobodu, pa tako i za osnovno ljudsko pravo – pravo na dom!", poručila je glumica Diklić.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
