Vjekoslav Domljan: BiH je najmanje globalizirana evropska zemlja, njen opstanak je u pitanju
Domljan kaže kako je u periodu nakon pada Berlinskog zida nastala nova globalna srednja klasa koja čini trećinu globalne populacije. Zemljama Zapadne Evrope, koje su odavno zemlje visokog dohotka, priključile su se, poslije pada Berlinskog zida, i zemlje Istočne Evrope koje su tokom jedne generacije postale zemlje visokog dohotka, članice OECD-ea i članice EU.
"S druge strane, BiH je, slično ostalim zemljama Zapadnog Balkana, zaostala u reformskim procesima. Tranzicija u BiH nije iznjedrila srednju klasu, nego tek srednji sloj, budžetarijat, dok je nekadašnji proletarijat, produkt industrijalizacije, uveliko pretvoren u prekarijat, nusprodukt privatizacije i deindustrijalizacije. Ekonomija nije uređena (jer država ne osigurava zakone i njihovu primjenu), niti konkurentna. Kao takva ne ispunjava ekonomske kriterije ulaska u EU pa u nju može biti jedino unesena", navodi on.
Etnokarteli kontroliraju dvije trećine BDP-a, dok ostatak pripada privatnom sektoru kojem je od evropskih po veličini ravan samo bjeloruski. Stoga je malo resursa ne samo za 3P (penzionere, proletere i prekarijance), koji čine donje slojeve (oko trećine bh. društva), nego i za dijelove srednjeg sloja društva vezane za privatni sektor (salarijat i poduzetništvo).
"Pred BiH, najmanje globaliziranoj evropskoj zemlji, dug je put od etnopolisa do entropolisa, pa će još dugo biti zemlja distopije, a ne eutopije. Nema na pomolu snažnih multietničkih stranaka koje bi radile na ostvarenju toga, tako da je opstanak zemlje u pitanju", stoji u uvodu.
Domljan dalje navodi da su, uspostavivši vladavinu etnokratske adhokracije, etnokarteli ti koji nemaju nikakvu viziju niti strategiju razvoja bh. društva i ekonomije kad se prema Svjetskoj banci svijet nalazi "usred najveće informacijske i komunikacijske revolucije u ljudskoj povijesti".
"Savremena ekonomija je znanjska, poduzetnička i globalna. BiH se ne može uključiti u nju, pošto ulaganja u istraživanja i razvoj njenog poslovnog sektora iznose svega 0,04 posto dohotka i ima tek 65 istraživača. Stoga nema proizvodnje ideja, znanja i inovacija pa ni osnove za rast produktivosti i dohotka. BiH već desetljeće nije u stanju vratiti se na predrecesijske stope rasta, kad joj je u trogodišnjem razdoblju od 2004. do 2006. godine dohodak po stanovniku bio veći i od prosječnog dohotka zemalja s višim srednjim dohotkom. No, poslije globalne recesije BiH je izgubila korak sa zemljama višeg srednjeg dohotka. Tek dvocifrena stopa rasta, od oko 10,5 ili 11 posto na deset godina osigurava dostizanje dohotka po stanovniku od 12.196 američkih dolara i ulazak u sadašnji klub zemalja s visokim dohotkom. No, taj prag će se u međuvremenu podići na blizu 15.600 dolara pa ni do 2040-ih BiH, čak i uz dvocifrene stope rasta, neće postati zemlja visokog dohotka", smatra Vjekoslav Domljan.
Od 2015. do 2050. godine u BiH će se staračka ovisnost povećati za 2,6 puta, sa 21,7 na 56,7 posto, navodi se dalje. No, danas je tek svaka četvrta radno sposobna osoba obuhvaćena penzionim osiguranjem, što BiH smješta na dno Evrope.
"Nadalje, broj poroda po ženi kreće se od 1,0 do 1,2 još od 1980. godine, a posljednih godina izražen je i val emigracije pa sve to smješta BiH na demografsku bombu. Nema visokih stopa ekonomskog rasta ni smanjivanja nezaposlenosti, jer nema uslova za to – BiH ima rudimentiran finansijski sistem u kojem su trgovačke banke u poziciji pravnog monopola. Posljedično, nema visokih stopa štednje ni investicija. Ako se još ima u vidu da BiH nema ni 100 velikih industrijskih poduzeća, jasno je da je nema u globalnim lancima vrijednosti i da nema ni izvozljivih dobara te da tek zahvaljući inozemnim doznakama (crna ekonomija, penzije i doznake rodbine) ima pozitivnu agregatnu štednju", zaključuje u uvodu svoje nove knjige profesor Vjekoslav Domljan.
Knjiga Vjekoslava Domljana "Potezanje vitalnog racionalnog interesa" izlazi u izdanju Lijepe riječi iz Tuzle, a promocije u Sarajevu, Tuzli i Mostaru su predviđene početkom 2019. godine.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
