Iz Vijeća podsjećaju da je Berlinski kongres utvrdio i međunarodno priznao granicu BiH. Na taj način utvrđena je teritorija države Bosne i Hercegovine, kao državni teritorij - gruntovni. Svoj operat o rješenju pitanja Bosne i Hercegovine Kongres je predao Austro-Ugarskoj monarhiji u julu mjesecu 1878. godine i od tada je Austro-Ugarska dobila pravo da BiH okupira i njome upravlja;
Napominju i da je 1. novembra 1918. godine Austro-Ugarski upravitelj Bosnom i Hercegovinom vratio je svoj operat i predao ga Narodnom vijeću Bosne i Hercegovine. Odlukom Narodnog vijeća i Bosna i Hercegovina je ušla u sastav Kraljevine SHS i državni teritorij sa međunarodno priznatom granicom unijela je u istu. Raspadom zajedničke države BiH nije vratila svoj vlasnički teritorij Sutorinu, koja je ostala u nesavjesnom posjedu Crne Gore.
Sve unutrašnje promjene u zajedničkoj državi vršene su protupravno, jer su vršene od nenadležnih institucija i organa. Po međunarodnom pravu, temeljna prava (narod, teritorija i režim) spadaju u suverenitet naroda, a narod bira svoje poslanike koji vrše vlast u ime naroda. Prema tome, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine je jedino nadležna da donosi odluke o Sutorini, a ona od Berlinskog kongresa do danas nije donijela niti jednu odluku, navodi se u dokumentu Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca.
Navode da je činjenica da Crna Gora drži Sutorinu kao nesavjesan posjednik. Sutorina kao vlasništvo Bosne i Hercegovine - grunt Bosne i Hercegovine pripada Bosni i Hercegovini, pa Crna Gora trebalo bi da vrati njenom vlasniku Bosni i Hercegovini bez ikakva obraćanja međunarodnim sudovima, gubljenja vremena i plaćanja troškova.
U slučaju da Crna Gora to ne prihvata da dobrovoljno povrati dio teritorija BiH Sutorinu, koju sada drži u nesavjesnom posjedu, Bosna i Hercegovina se mora obratiti Međunarodom sudu, jer Bosna i Hercegovina ima sve dokaze da je ona vlasnik tog dijela njenog teritorija. Istina je, da je primjerak operata koji je predao Austro-Ugarski upravitelj Narodnom vijeću Bosne i Hercegovine nestao. Zato se državno Pravobranilaštvo mora obratiti ambasadama u Sarajevu i to Republike Austrije i Republike Njemačke i zamoliti za pravnu pomoć, da mu se dostavi ovjereni duplikati operata o Bosni i Hercegovini.
Nakon što Crna Gora dostavi Bosni i Hercegovini ratifikaciju Ugovora o povratku Sutorine Bosni i Hercegovini, Bosna i Hercegovina će kao dobar susjed i prijatelj crnogorskog naroda potpisati Ugovor o međunarodno priznatoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, napominju iz Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca.