Vlada RS-a dodijelila vojnu imovinu BiH gradu Doboju za izgradnju zatvora
Radi se o nepokretnoj vojnoj imovini bivše JNA na teritoriji BiH, odnosno državnoj imovini naše zemlje objekata bivšeg strelišta Putnikovo Brdo u Doboju čija je minimalna procijenjena vrijednost iznosila 220.000 KM.
Izvještaj ekspertnog tima za sukcesiju Federacije BiH, bivšeg ministarstva odbrane FBiH i bivše Vojske RS-a sadrži navedenu lokaciju kao nepokretnu vojnu imovinu.
Pravobranilac Republike Srpske Milimir Govedarica jučer je kazao da je cilj "prenosa vlasništva" formiranje nove industrijske zone te da je grad preuzeo obaveze u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom.
Gradonačelnik Doboja Boris Jerinić kazao je jučer da je predviđeno i da se na lokaciju izmjesti Kazneno-popravni zavod.
U industrijskoj zoni u Velikoj Bukovici završena je parcelacija, a navodno se na javni poziv koji je otvoren do 20. marta do sada prijavilo 12 investitora.
Doboj nudi zemljište po početnoj cijeni od 15 KM u slučaju da se gradi na parceli 30 posto, a a ako se izgradi objekat od 3.000 metara kvadratnih grad će subvencionirati i vratiti iznos licitirane zemlje.
Podsjetimo da je Pravobranilaštvo BiH podnijelo apelaciju Ustavnom sudu BiH 13. januara 2020. godine u sličnom predmetu protiv presuda Vrhovnog suda RS-a i rješenja Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove u Bileći.
U tom predmetu navedeno je da su kasarna, lokalni poligon obuke i strelište "Bilećki borci" perspektivna vojna imovina BiH.
Država BiH je 2016. godine podnijela zahtjev putem za upis promjene prava na nekretninama, odnosno vojnoj imovinom te je predloženo da se umjesto nosioca prava raspolaganja Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu SFRJ upiše kao posjednik država, a da se briše Direkcija za obnovu i izgradnju RS budući da je to riješeno Sporazumom o sukcesiji, da postoji privremena zabrana raspolaganja državnom imovinom kao i odluka Predsjedništva BiH u vezi sa lokacijama Oružanih snaga BiH.
Pravobranilaštvo BiH u tom slučaju je dobilo presudu Ustavnog suda BiH u meritumu jer je prekršeno pravo na pravičan postupak i pravo na imovinu države jer je redovni sud arbitrarno tumačio relevantne odbredbe zakona i pravilnika te da država nije imala jednak procesno-pravni tretman jer nije obaviještena o učešću drugih zainteresiranih lica u postupku.
Tada je naloženo Vrhovnom sudu RS-a da u roku od tri mjeseca od odluke obavijesti Ustavni sud BiH o odlukama poduzetim po odluci.
Sada je potrebno obavijestiti nadležne organe o tome da su vlasti manjeg bh. entiteta otvoreno počele govoriti o knjiženju državne imovine i o "prenosu vlasništva". Ko će to uraditi od političara u BiH koji tvrde da namjeravaju zaštititi državnu imovinu, ostaje da se vidi.