Vlast u Tuzli tvrdi da je zagađenje zraka drastično smanjeno, a građani navode da to ne osjete
S dolaskom jeseni, a zatim i zime, odnosno aktiviranjem individualnih ložišta, građani Tuzle su se ponovo susreli sa problemom zagađenja zraka. On je u nekoliko navrata bio i nezdrav za osjetljive grupe stanovništva, što, nažalost i nije neka novost.
Narušavanju kvaliteta zraka uglavnom doprinose povišene koncentracije lebdećih čestica PM10 i PM2.5, a dešava se i da koncentracije sumpordioksida dosežu visoke vrijednosti.
U brojnim navratima ekolozi su dosad ukazivali da lošem kvalitetu zraka, pored privatnih kotlovnica i prevelikog broja automobila na saobraćajnicama svakako utječe i Termoelektrana koja nema sistem odsumporavanja.
S druge strane, gradska vlast tvrdi da je u periodu od 2003. do 2020. godine u Tuzli došlo do drastičnog smanjenja zagađenja zraka.
"Prema relevantnim informacijama, od 2003. do 2020. godine, plan je bio smanjenje emisije CO2 za 20 posto, a mi smo ostvarili rezultat od 33,44 posto. Uzrok ovoliko većem smanjenju od planiranog, jesu sve one mjere koje se realiziraju od 2019. godine do današnjeg dana na polju energetske efikasnosti i tranzicije ", kazao je vršilac dužnosti gradonačelnika Tuzle Zijad Lugavić.
Lugavić: Do 2030. smanjenje CO2 do 40 posto
On ističe da je cilj Tuzle da do 2030. godine smanjenje emisije CO2 iznosi 40 posto.
"S obzirom da smo za ovu godinu proširili još neke dodatne linije podrške koje do sada nismo imali, siguran sam da ćemo velikim koracima po pitanju energetske efikasnosti i tranzicije smanjenja CO2 u budućem periodu dostići i prestići ovaj plan koji imamo od 2030. godine", navodi Lugavić.
Sufinansiranje ugradnje toplotnih pumpi i zamjene peći na ugalj onima na pelet te širenje toplifikacione mreže, samo su neki od koraka koje je gradska vlast poduzela na putu smanjenja zagađenja zraka.
Također, među najznačajnijim projektima se navodi onaj koji se odnosi na toplifikaciju Bukinja i Šićkog Broda, gdje je djelimično izvršeno besplatno priključenje individualnih objekata na mrežu daljinskog grijanja.
Gradska uprava Tuzle toplifikaciju vrši uz pomoć finansijskih sredstava od naknade koju grad dobija od Termoelektrane po osnovu ekološkog obeštećenja.
Stojak: Zagađenje i dalje osjetimo, podatak nadležnih nije tačan
Inače, riječ je o najzagađenijim naseljima u Tuzli, a mještani poručuju da nisu zadovoljni intenzitetom kojim se odvija toplifkacija. Također, odbijaju i podatak po kojem je u godinama ranije zagađenje zraka u Tuzli smanjeno za 33,44 posto. Ističu da je stanje znatno narušenije u odnosu na to kako ga vlast predstavlja javnosti.
"Na području Bukinja se nalazi Termoelektrana, kao i odlagalište šljake i pepela, a samo u jednom malom dijelu je urađena toplifikacija i to se odnosi na naselje Kolona i dijelom Divkovići. Sada kada pogledamo, zagađenje je u maloj mjeri smanjilo, ali je to daleko od postotka koji navode nadležni jer mi to nismo osjetili. Mi i dalje osjetimo prašinu, zbog koje je nepodnošljivo boraviti vani", kaže za Klix.ba predsjednik Mjesne zajednice Bukinje Goran Stojak.
Mještani Bukinja i Šićkog Broda navode da su i dalje žrtve zagađenja zraka, izražavajući svjesnost u kontekstu toga da će cijenu proizvodnje "jeftinije električne energije" platiti svojim životima.
"Upravo zbog zagađenja zraka, naše lokalne ambulante su sve punije. Kao predsjednik mjesne zajednice svakodnevno dobijam po nekoliko informacija o tome da nam je nekome od mještana dijagnosticiran karcinom", nastavlja Stojak.
Na području Tuzle u toku je predizborna kampanja za novog gradonačelnika, a da kandidatima nisu zanimljivi mještani Šićkog Broda i Bukinja, svjedoči nam Stojak.
"Nijedan od kandidata nije došao da nas pita kako je nama ovdje te na koje načine bi se mogao riješiti problem zagađenja zraka. Izgleda da bolje oni znaju kako je živjeti ovdje, nego mi koji smo tu proveli tolike godine", ukazuje Stojak.
Zagađenje zraka sa sobom nosi i brojne zdravstvene probleme, poput raznih vrsta karcinoma, steriliteta kod partnera te moždanih udara, koji su sveprisutniji među Tuzlacima. Ekolozi navode da se kao društvo moramo osvijestiti i početi rješavati problem zagađenja, jer druge mogućnosti nema.
