Vlasti u Goraždu: Za godinu dana završit ćemo dokumentaciju za brzu cestu prema Sarajevu
Iako će prvi put nakon potpisivanja Dejtona BPK Goražde dobiti kompletnu projektnoinvesticionu dokumentaciju za cestovno povezivanje Goražda s glavnim gradom BiH, čime će se i zvanično stvoriti uslovi za početak radova na ovoj dionici, time je zapravo napravljen tek prvi korak, a pravi posao tek predstoji.
Koliko god važan za stanovnike grada na Drini, njihov ostanak i privredni razvoj činjenica je da Goražde nema dovoljno sredstava da realizuje ovakav projekt. S druge strane Oković je optimističan.
"Imali smo nula KM u svim prethodnim godinama i istrajnim radom i upornošću došli smo do ove faze tako da ne sumnjam da nećemo moći naći sredstva", ističe Oković.
Podsjećajući još jednom da je riječ o najkraćoj komunikacijskoj vezi između dva grada u ukupnoj dužini od 57 kilometra, ističe da je ukupna trasa kraća za 40 kilometara u odnosu na postojeću. Prema njegovim riječima, ova ruta procijenjena je kao najpovoljnija s obzirom na troškove i ukupne karakteristike, a što je potvrđeno urađenom Studijom cestovnog povezivanja Goražda sa Sarajevom.
"Radi se o najkraćoj ruti povezivanja Goražda sa Sarajevom, koja podrazumijeva tunel Hranjen, dolazak do Hrenovice i dalje u nastavku put M-5 do Sarajeva. Ukupna trasa u odnosu na postojeću je kraća za 40 km i akcent je na 13,7 kilometara nove rute od Goražda do Kaljana u Hrenovici", pojašnjava Oković.
Projektnoinvesticiona dokumentacija pokazat će koliko će tačno koštati pomenutih 13,7 kilometara, uključujući izgradnju tunela Hranjen u dužini nešto većoj od pet kilometara. Procjene su da se radi o između 120 i 150 miliona KM sredstva, a sve su izvjesnija i sredstva u iznosu od 70 miliona KM dobiti BH Telekoma koja bi Vlada FBiH usmjerila u izgradnju puta.
"Za ovu investiciju u Listi javnih investicija FBiH predviđena su sredstva u iznosu od 120 miliona KM i ona bi se trebala osigurati iz akumulirane dobiti javnih preduzeća, u konkretnom slučaju iz dobiti BH Telekoma. U odnosu na dinamiku koju smo sebi postavili, investiciono-tehničku dokumentaciju ćemo imati završenu u ovoj godini. Okončanjem rebalansa budžeta možemo početi pripremne aktivnosti, ako govorimo o eksproprijaciji zemljišta, pokretanju zahtjeva i izdavanju urbanističke saglasnosti i poduzimanju izvjesnih pripremnih radova", ističe premijer Oković.
Konačnu odluku o svemu dat će Parlament FBiH, no i u ovom slučaju Oković je optimističan.
"Svima nama i svim političkim akterima koji dolaze iz ovog kantona je interes da ovu priču 'izguramo' do kraja. Ja ne sumnjam da će se to desiti. Vlada FBiH prepoznala je ono na čemu mi intenzivno radimo u posljednje dvije godine. Tome je doprinijelo sve ono što smo prethodno radili u formalnom smislu, usvojili Prostorni plan, definisali rutu, usvojili strateški dokumente na nivou entiteta i države i na kraju je došlo do inicijative resornog federalnog ministarstva", pojašnjava Oković, dodajući da je od početka u cijelu priču uključen i Kanton Sarajevo.
Po ko zna koji put iz Goražda koje bilježi konstantan privredni rast podsjećaju na važnost gradnje kvalitetne putne komunikacije. Osim za goraždansku privredu, pitanje izgradnje puta ključno je za ostanak na ovim prostorima s obzirom na vrlo zabrinjavajući trend odlaska stanovnika iz ovog, ali i drugih krajeva BiH.
