"Međutim, ono što je trebalo omogućiti planiranje pomoću realnih brojki, poput onih o infrastrukturi, postalo je neka vrsta izborne kampanje tri naroda - Bošnjaka, Srba i Hrvata. Dok su političari pozivali narod da se etnički deklarira, nevladine organizacije su građane pozvale da se popišu kao Bosanci i Hercegovci", podsjeća Wiener Zeitung, prenosi Radio Deutsche Welle.
Taj bečki list također napominje da su Hrvati i 1991. godine bili najmanja etnička skupina u Bosni i Hercegovini te da se Hrvati, kako pokazuju otvorena pisma i apeli, sada plaše da će ih druga dva naroda nadglasati, ali da se slične izjave moglo čuti i od drugih naroda.
Wiener Zeitung o BiH u svome članku "Osuđena na zastoj" dalje piše da je civilnom društvu polako preko glave cijelog tog sustava, u kojemu se sve orijentira prema etničkoj pripadnosti i podsjeća da je Daytonski sporazum, koji je vođenje države prepustio trima najvećim etničkim skupinama, ujedno postao najveća prepreka za daljnji razvoj zemlje.
"Umjesto da se ustav dalje razvijao, cementiran je etnički princip. Svako ko se deklarira kao "drukčiji", odnosno "ostali", ustavno je diskriminiran i ne može, na primjer, preuzeti političke funkcije", piše Wiener Zeitung aludirajući time na presudu u slučaju "Sejdić i Finci", koja još uvijek nije implementirana u BiH, i zbog koje je zemlja "u odnosima s Evropskom unijom u zastoju".
